Bayesova ponovna procjena tenzora seizmičkih momenata i njihove nesigurnosti u regiji Jadranskog mora. Naziv je to znanstvenog rada objavljenog prije nekoliko dana u časopisu Seismica, u kojem međunarodni tim znanstvenika, među njima i četvero Hrvata, iznosi nove, zanimljive detalje o sedam potresa u Hrvatskoj i Italiji, među kojima su i razorni potresi u Zagrebu i Petrinji 2020. godine. Razumijevanje njihove prirode može pomoći u smanjenju štete uzrokovane nekim budućim potresima u tom području. – Što me najviše iznenadilo? Potres koji je prethodio glavnom 'petrinjskom' potresu. Naime, njegov mehanizam ne može se objasniti jednostavnim smicanjem stijenske mase duž jedne rasjedne plohe. Po tome je neobičan i upućuje na kompleksnost problema – kaže za Večernji list prof. dr. Hrvoje Tkalčić, jedan od autora istraživanja. Glavna seizmička aktivnost u posljednjih tridesetak godina događala se u središnjem Jadranu, gdje je tijekom 21 godine zabilježeno 14 potresa magnitude 4,0 do 5,5 po Richteru. Hrvatska je obala, kako napominju znanstvenici u radu koji smo proučili, tektonski složena. Sjeverozapadna domena proteže se od Šibenika do istarskog poluotoka, a jugoistočna od planine Dinare do južnog Jadrana, pa obuhvaća i šire područje Dubrovnika koje se smatra regijom s najvećom seizmičkom opasnošću u Hrvatskoj. Najveći potres od početka bilježenja bio je veliki dubrovački potres 1667., jedan od najrazornijih u široj regiji, koji je, izazvavši i požar, uništio veći dio grada.
Kad se Zemlja trese: Zagreb, Petrinja i Jadran
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Uskoro bismo mogli ostati bez domaće nafte, što nakon toga?
Stručna javnost smatra da bi Agencija za ugljikovodike dugoročno mogla postati jezgra nove hrvatske energetske kompanije, sposobne ponovno pokrenuti sustavna istraživanja domaćih ležišta
Liječnik, ratnik, političar i strastveni kolekcionar: Od siromašnog djetinstva, preko rovova i operacijskih sala do Sabora
Rekao sam Milanoviću da nećemo podržati ni njega ni Karamarka za premijera jer dijele zemlju. I ostao dosljedan, za razliku od Mosta
Rješenje za porez na vikendicu za 2025. može kasniti i šest godina
Prva godina primjene Zakona pokazala je da je od 1,3 milijuna nekretnina koje su bile pod lupom poreznika njih oko 280 tisuća oporezivo
Dubrava nikad nije bila najopasniji dio Zagreba. Baš obratno. A danas izgleda bolje od centra
Kazališni redatelj koji iza sebe ima 139 predstava i više od tri stotine drugih projekata prije desetak dana imao je premijeru mjuzikla "Radio Dubrava". "Stari i poznati hitovi Prljavaca ionako drže vodu kao da su napisani danas, a nove pjesme su fantastično legle i postat će novi hitovi. Radili smo iz srca i duše, iskreno. Želio sam ispričati tu priču o svojem gradu, o Hrvatskoj, o sebi", kaže Krešimir Dolenčić
'Panenka? Pa ja sam mu obranio penal! Evo zašto više ne dolazim na tekme Dinama...'
Legendarni Dinamov golman Željko Stinčić u velikom intervjuu prisjeća se sjajne karijere i obiteljske tradicije, a otkriva zašto su ga se bojali protivnički napadači