Josip Gržanić postao je heroj kada je zgrabio zloglasnog Khuena i šutnuo ga iz sabornice

Autor najpoznatijeg udarca u povijesti Hrvatskog sabora, glasovitog "vritnjaka" banu Khuen-Héderváryju, danas je gotovo zaboravljen. Iako je ostao upamćen po "cipelarenju" bana, Josip Gržanić nije samo tukao one na poziciji moći. Bio je kompleksna osoba i vrlo sposoban političar, a mnogo je učinio za svoj rodni Senj, Hrvatsko primorje, ali i hrvatsku državnost. Rođen je u senjskoj trgovačkoj obitelji 1844. godine. U Zagrebu je završio Pravoslovnu akademiju te je kao pravnik radio u Financijalnom ravnateljstvu u Zagrebu, koje je bilo ispostava ugarskog Ministarstva financija sa središtem u Budimpešti. Naime, prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, Hrvatska nije imala samostalno ministarstvo financija. Gržanić se u Zagrebu oduševio pravaškim idejama Ante Starčevića te je uskoro uspostavio kontakte i s njime. Pošto je ukinuta Vojna krajina, u sklopu koje je bio i Senj, ondje je uspostavljena općina te se Gržanić vratio u rodni grad kao općinski bilježnik. Međutim, budući da je to bilo vrijeme kada je svatko špijunirao svakoga, a policija imala uši svugdje, uskoro je optužen da je vrijeđao cara Franju Josipa. Iako je oslobođen optužbi, 1882. godine dao je otkaz u gradskoj upravi, zgađen tamošnjim političkim borbama. Gržanić je aktivno sudjelovao u gospodarskom životu svog grada, bio je tajnik senjskoga Brodarskog društva i ravnatelj Senjske štedionice te se svesrdno borio protiv gospodarskog propadanja Senja.