Eskalacija oko Irana ušla je u fazu u kojoj prijetnje više nisu retorički alat, nego izravna najava mogućeg rata. Vojni signali nadglasavaju diplomaciju, a gomilanje snaga, otkazani letovi i uznemirene sigurnosne procjene govore više od službenih priopćenja. Bliski istok ponovno stoji na rubu, u prostoru u kojem jedna pogrešna procjena, krivo protumačen potez ili prerano povučeni okidač mogu pokrenuti lanac događaja koji se više ne može zaustaviti. U toj atmosferi visoke pripravnosti i strateške nervoze, granica između odvraćanja i otvorenog sukoba postaje opasno tanka.
Iranske revolucionarne garde zaprijetile su da će Iran svaki napad, bio on ograničen, sveobuhvatan, precizan ili usmjeren na konkretne ciljeve, tretirati kao čin totalnog rata te da će odgovoriti na najsnažniji mogući način. Iranski dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, istaknuo je da se Teheran nada kako aktualno vojno gomilanje nije uvod u stvarni sukob, ali je naglasio da je vojska spremna za najgori mogući scenarij te da se cijela zemlja nalazi u stanju visoke pripravnosti. Te poruke dolaze u trenutku kada izraelske vojne procjene, koje je u subotu objavio Army Radio, pokazuju da je razina američkog vojnog raspoređivanja na Bliskom istoku ovaj tjedan dosegnula rekordne vrijednosti, najviše od američke vojne operacije protiv Irana prošlog lipnja.
To intenzivno gomilanje snaga vremenski se poklopilo s novim, drugim posjetom Tel Avivu zapovjednika američkog Središnjeg zapovjedništva Brada Coopera, što dodatno potiče spekulacije o ozbiljnosti američkih namjera. S druge strane Izraelska radiodifuzna korporacija Kan navodi da obrambeni establišment povećanu prisutnost američkih snaga u regiji analizira kao mogući uvod u veliki vojni napad čiji bi cilj bio rušenje iranskog režima, ali i kao vjerodostojnu vojnu prijetnju kojom se Teheran želi prisiliti na postizanje boljeg sporazuma od onoga koji je ispregovaran u vrijeme bivšeg predsjednika Baracka Obame.
Unatoč stalnoj komunikaciji s američkom vojskom, sigurnosni izvor rekao je za Kan da za sada ne postoji operativna koordinacija vezana uz Iran te da ostaje nejasno na koji će se način predsjednik Donald Trump odlučiti postaviti. Paralelno s tim procjenama, iranski dužnosnici potvrđuju da je Iran u stanju visoke pripravnosti i spreman na najgori mogući scenarij, uz poruku da bi svaki napad bio shvaćen kao totalni rat i dočekan neviđenim vojnim odgovorom.
U širem regionalnom kontekstu, turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan kazao je da postoje jasne naznake kako Izrael i dalje traži priliku za napad na Iran, upozoravajući da bi takav potez dodatno destabilizirao ionako krhku regionalnu ravnotežu. Naglasio je da se nada pronalasku drugačijeg puta, ali da je realnost takva da Izrael, osobito u ovom trenutku, aktivno traži priliku za udar. S američke strane, State Department je poručio da odluka o eventualnom poduzimanju vojne akcije protiv Irana isključivo leži na predsjedniku Donaldu Trumpu.
Napetosti su se već prelile i na civilni zračni promet. Izraelski Kanal 12 izvijestio je da su nizozemska zrakoplovna kompanija KLM i Air France neočekivano otkazali više letova za Tel Aviv zbog pogoršane sigurnosne situacije. KLM je otkazao dva planirana noćna leta u petak i subotu te je donio odluku o obustavi letova prema Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima u nadolazećim danima, bez službenog objašnjenja razloga ili trajanja tih mjera. Air France je, s druge strane, suspendirao letove za Tel Aviv do nedjelje, na razdoblje od najmanje 48 sati. Odluke su donesene bez prethodne najave, što je izazvalo negodovanje i zabrinutost u Izraelu. U sličnom tonu, njemačka Lufthansa grupa već je ranije objavila da uvodi ograničenja letova prema Bliskom istoku zbog straha od eskalacije napetosti između Sjedinjenih Država i Irana.
Unutar Izraela raste zabrinutost zbog mogućnosti da Iran pokrene takozvani preventivni napad. Prema procjenama sigurnosnog establišmenta, strah proizlazi iz scenarija pogrešne procjene u kojem bi Teheran mogao zaključiti da je američka odluka o napadu već donesena, što bi Iran moglo potaknuti da prvi udari na Izrael prije početka eventualne američke ofenzive. Te procjene dolaze u trenutku kada američka vojska dovršava raspoređivanje značajnih snaga u regiji, uključujući nosač zrakoplova, ratne brodove, borbene zrakoplove i sustave proturaketne obrane.
Istodobno, u Izraelu se sve otvorenije tvrdi da je vojna opcija sada vjerojatnija od pregovora, unatoč javnim američkim porukama koje naglašavaju spremnost na dijalog s Teheranom. Glasnogovornik izraelske vojske Efi Defrin potvrdio je da je razina vojne spremnosti visoka, naglasivši da su snage u potpunosti spremne i za obranu i za napad te da zasad nema promjena u uputama Zapovjedništva domaće fronte, što dodatno potvrđuje ozbiljnost situacije i očekivanje mogućih iznenadnih scenarija.
Iran nema podršku naroda , a vojno je potpuno nemoćan protiv Američko-Izraelske koalicije. Zadnji puta su proglasili "majku svih bitaka" , a uspjeli su ispaliti tek nekoliko raketa. Zato će vrh političara i vjerske vođe nestati iz zemlje ako dođe do napada , a i to ako stignu.