Najveće bande

Jedna od najmoćnijih kriminalnih organizacija u svijetu, talijanska Camorra, zarađuje milijarde dolara

Foto: Emmevi Photo/Milestone Media/PIXSELL
Jedna od najmoćnijih kriminalnih organizacija u svijetu, talijanska Camorra, zarađuje milijarde dolara
05.09.2016.
u 18:25
Camorra se kao organizacija prvi put spominje 1820. i već je u to vrijeme stvorila veze s politikom, koje su opstale do današnjih dana. Središte Camorre je Napulj
Pogledaj originalni članak

Legenda kaže da Camorra, jedna od četiri mafijaške organizacije u Italiji, svoj nastanak može zahvaliti Garduni, mitskoj tajnoj organizaciji nastaloj u Španjolskoj u srednjem vijeku. Mjesto nastanka Gardune bio je Toledo, a španjolski povjesničari tvrde da je riječ o tajnoj organizaciji staroj 400 godina, koja je svojevremeno obavljala i prljave poslove za inkviziciju. Kada su Španjolci 1830-ih osvojili Napuljsko Kraljevstvo, skupa s njima je došla Garduna, kao preteča onog što je danas poznao kao jedna od najmoćnijih kriminalnih organizacija u svijetu. Kao i sicilijanska mafija, i Camorra je u početku bila oruđe u borbi protiv stranih osvajača pa su njezini članovi bili pripadnici policijskih snaga, vojske, ali i drugih civilnih službi.

Kraljevski dekret

Prema legendi, ime Camorra nastalo je 1735. kada je u Napulju, koji će kasnije postati središte Camorre, kraljevskim dekretom osnovano osam kockarskih kuća. Sama riječ camorra složenica je od riječi capo, što znači šef, i morra, što je ime napolitanske ulične igre. A ta se igra igrala tako da su tijekom igre dvije osobe istovremeno podizale ruke, a gomila koja ih je okruživala trebala je pogoditi konačan broj prstiju koji su pokazivali igrači. Kako su lokalne vlasti, prema legendi, zabranile igru, pojedinci su počeli plaćati igrače da ih upozoravaju na prolazak policije. Camorra se kao organizacija prvi put spominje 1820. i već je u to vrijeme stvarala veze s politikom, koje su opstale do današnjih dana.

Centralno mjesto Camorre je Napulj, treći po veličini grad u Italiji te središte regija Campania. Razvoju kriminala i aktivnosti proizašlih iz njega u Napulju pogoduje i velika nezaposlenost na jugu Italije, a nije nebitan ni podatak da trećina školske djece u školu ide samo – povremeno. A dok ne idu u školu, organizirani kriminal ih koristi za svoje prljave poslove, kao što je distribucija droge ili pak odvožnje opasnog otpada za vrlo male naknade. Takvi “radnici” za Camorru su izuzetno profitabilni jer se ne bune zbog opasnih uvjeta rada ni izloženosti zdravstvenim rizicima.

Danas se smatra da Camorru čini 131 klan koji broji 6800 članova, a svoje aktivnosti, osim na jugu Italije, razgranala je i u ostalim dijelovima Italije te po SAD-u i Turskoj. U glavne aktivnosti kojom se Camorra bavi spada šverc drogom, pogotovo otkad se u novije doba povezala s albanskom i nigerijskom mafijom, te krijumčarenje cigareta, na kojem, prema nekim procjenama, godišnje zaradi oko milijardu dolara. Na vrhuncu svoje moći Camorra je bila početkom 20. stoljeća, no onda joj je država zadala udarac uhićenjem 20-ak bossova 1911., nakon čega se velik broj pripadnika organizacije iselio u SAD i tamo razgranao svoje poslove. Za razliku od Cosa nostre, Camorra nije tako strogo hijerarhijski ustrojena, već je riječ o klanovima koji su obiteljski povezani. Svaki klan ima svoje područje djelovanja i štiti teritorij, no iako Camorra nije centralizirana, ipak među klanovima postoji minimalna koordinacija kako bi se izbjegli sukobi. No usprkos tome, ponekad se jedan klan pokuša proširiti na štetu drugog, što dovodi do krvavih i brutalnih obračuna u kojima počesto stradaju i nevini ljudi.

Najkrvaviji rat između dva kamoristička klana vodio se u 80-ima i 90-ima godinama prošlog stoljeća, kada se sukobio klan kojem je na čelu bio Carmine Alfieri i onog koji je predvodio Raffaele Cutolo. Prema policijskim statistikama, smatra se da je samo klan Alfieri u tom periodu odgovoran za 500 ubojstva, a glavni ubojica klana Domenico Cuomo kasnije je priznao da je u tom desetogodišnjem krvavom periodu osobno odgovoran za više od 90 ubojstva (!).

Veze s politikom

Poput Cosa nostre, ni Camorra ne može djelovati bez političke zaštite pa je prodiranje u politiku jedan od glavnih ciljeva kamorističkih obitelji. Svoje političke veze koriste kako bi štitili svoje poslove, koje je detaljno prije nekoliko godina u svojoj knjizi Gomorra opisao novinar Roberto Saviano. Saviano je kao nitko prije njega razotkrio dobro čuvane mafijaške tajne opisavši kako Camorra u svojim prljavim poslovima počesto koristi djecu i dječji rad.

Opisao je i koliki se novac obrće od zarade na zbrinjavanju toksičnog otpada, građevinskim poslovima te trgovini drogom. Nakon što je knjiga objavljena, Saviano se našao na Camorrinoj listi za odstrel, zbog čega i dandanas živi pod policijskom zaštitom na tajnim lokacijama s kojih se seli svakih nekoliko mjeseci. Ljutnja Camorre na Saviana ne začuđuje kada se zna da ta mafijaška organizacija pod svojom kontrolom ima i mliječnu i ribarsku industriju, trgovinu kavom i najmanje 2500 pekarnica u Napulju. Svi navedeni moraju plaćati reket, na kojem se obrće golem novac, a Savianova knjiga i podaci koje je u njoj naveo ugrozile su to poslovanje.

Brutalnost te mafijaške organizacije dobro je poznata pa, iako se obračuni među klanovima događaju na javnim površinama i pred brojnim očevicima, nitko kasnije nije voljan svjedočiti o tome. Oni rijetki, poput primjerice Domenica Noviella, koji je 2001. svjedočio o iznudi kojoj je bio izložen, zbog čega je sedam godina bio pod policijskom zaštitom, ubijen je samo tjedan dana nakon što je tražio da mu se zaštita ukine. Brutalna je to i krvava poruka koju javnost shvaća, a mafijaško nasilje u više navrata osudili su i papa Benedikt XVI. te njegov nasljednik papa Franjo.

Svojevrsna žrtva Camorre, ako je vjerovati medijskim napisima, bio je i Diego Armando Maradona, jedan od najvećih nogometaša u povijesti, koji je 1984. godine iz Barcelone došao u Napoli. U tom se klubu zadržao do 1991. i s njim je osvojio dvije titule prvaka Italije. No Mardona je, pokazat će se kasnije, zbog čega je i okončana jedna veličanstvena nogometna karijera, imao problema s drogom, konkretnije s kokainom, koji mu je, prema medijskim napisima, nabavljala Camorra. A Maradona je, navodno, čak bio umiješan i u obračune mafijaških klanova pa je strah od Camorre bio razlog zašto je 1992. godine otišao ili pobjegao, ako hoćete, iz Napulja u Sevillu.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

JS
jan-sobjeski
10:44 06.09.2016.

ima li tko broj kadrovske?

Avatar Oberstleutnant
Oberstleutnant
19:04 05.09.2016.

Imamo i mi nase zlocinacke organizacije... nema kraja kad bi se krenulo nabrajat'

Avatar utunelu
utunelu
10:55 06.09.2016.

Kod nas je stanje drugacije nase bande imaju potpuni legitimitet ne zovu se ni calabreza ni cosa nosta vec vrlo jednostavno SDP ili hdz a imamo capo de bossa Milana Bandića..kod nas je kriminala viseg ranga dobro dosao ..cim veca funkcija tim si zasticeniji