Prije 34 godine, u vrijeme kada je Hrvatska bila na meti sve žešće i brutalnije agresije tadašnje JNA, prvi hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman je 12. rujna 1991. godine potpisao ključnu odluku – odluku o blokadi svih vojarni i objekata JNA u Hrvatskoj. Zapovijed je bila da im se, s početkom izvršenja 13. rujna, prekinu sve telefonske veze te opskrba vodom i strujom.
Iako su u nekim gradovima blokade objekata vojske bivše države započele i ranije, ta je povijesna Tuđmanova odluka bila odlučujući trenutak Domovinskog rata, jer su se jedino zauzimanjem vojarni pripadnici mlade i gotovo goloruke hrvatske vojske i policije mogli naoružati. Naime, u svibnju 1990. godine tadašnja JNA je pod svoj nadzor stavila kompletno oružje i opremu tadašnje hrvatske teritorijalne obrane. S druge strane, hrvatska se vojska nije mogla naoružati zbog embarga država EU, a kasnije i Vijeća sigurnosti UN-a, na uvoz oružja na prostor ex Jugoslavije.
Jedino rješenje bilo je, stoga, osvajanje vojarni i skladišta oružja bivše JNA. Ključna bitka za vojarne započela je 14. rujna 1991., a već u prvim danima hrvatske su snage došle u posjed golemih količina naoružanja, što je uvelike ojačalo otpor te zaustavilo napredovanje neprijatelja. U šest dana napada na vojarne, od 14. do 19. rujna, u hrvatske ruke prešlo je 36 vojarni i skladišta te 26 drugih vojnih objekata. Čakovečka vojarna i ostali vojni objekti u Međimurju oslobođeni su 17. rujna, a nakon 7 dana borbi i ultimatuma da će, ne predaju li se, vojarna i komandni centar biti uništeni, u jutarnjim satima, 22. rujna, uslijedila je i predaja vojarne “Kalnički partizani” te “Komande 32. Korpusa” u Varaždinu. Tog dana, u 11 i 30 sati, u 12 autobusa i još nekoliko osobnih vozila, pripadnici tadašnjeg 32. korpusa JNA napustili su Varaždin, a hrvatska je vojska tada postala bogatija za 88 oklopnjaka, 74 tenka T-55, 36 samohodnih PZO topova i 72 minobacača od 120 mm.
Nekoliko dana kasnije predale su se koprivnička vojarna i bjelovarska vojarna “Božidar Adžija”, pri čemu je zarobljeno 78 tenkova T-55 i 80 oklopnjaka. Nakon potpunog preuzimanja svih vojarni bivše JNA, Hrvatska je u listopadu te ratne 1991. oformila svoju prvu tenkovsku bojnu, što je odigralo značajnu ulogu u zaustavljanju daljnje agresije jugo vojske. Upravo je to naoružanje iz osvojenih vojarni i skladišta JNA, koje je u samo par dana prešlo u ruke hrvatske vojske, u konačnici bilo presudno za pobjedu u Domovinskom ratu.