Jedan od prvih velikih genetičara Hrvat je iz Kostajnice čiji je rad spasio milijune života

Još od početaka znanosti čovjeka je zanimalo kako nastaje život. U najnovije vrijeme, genetika je ponudila odgovor na to istaknuvši gene kao upute za sastavljanje živih bića. Jedan od utemeljitelja genetike bio je Milislav Demerec, koji je svojim radom u Americi zasnovao nekoliko znanstvenih grana, a istaknuo se proučavanjem bakterija.

Rođen je 1895. godine u Hrvatskoj Kostajnici, u dobrostojećoj obitelji. Otac mu je bio nastavnik. Završivši osnovnu školu u Petrinji, u Zagrebu je maturirao na realnoj gimnaziji, a više obrazovanje stekao je na Višem gospodarskom učilištu u Križevcima. Ondje je diplomirao 1915. godine, a potom je dobio posao u tamošnjoj Postaji za istraživanje sjemenja. Bile su to teške godine Prvoga svjetskog rata, kada je cijela Austro-Ugarska, a s njome i Hrvatska, prolazila nestašicu hrane. Među stanovništvom je vladala glad, a država je morala slati vojsku kako bi seljacima otimala ono malo uroda što su imali. To iskustvo jamačno je ostavilo traga na Demercu te se posvetio istraživanju načina povećavanja uroda biljaka. Poslije rata, 1919. godine, dobio je stipendiju za specijalizaciju na području agronomije u francuskom Grignonu, a odmah potom otišao je u Ameriku, na prestižno Sveučilište Cornell u saveznoj državi New Yorku. Godine 1921. postao je sveučilišnim asistentom, a iste se godine i oženio znanstvenicom Mary A. Ziegler. Par je dobio i djecu. Na Cornellu je Demerec također počeo sa svojim genetičkim istraživanjima. Pridružio se radnoj skupini koja je proučavala genetiku kukuruza pod vodstvom jednog od pionira suvremene genetike, Rollinsa Adamsa Emersona. Na svojem je radu u toj skupini zasnovao svoj doktorski rad o štetnim mutacijama biljke kukuruza koji je obranio 1923. godine.