Venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro prekinuo je šutnju i pojavio se u javnosti čime je okončao glasine da je napustio zemlju Pet dana bez javnog nastupa izazvalo je lavinu spekulacija, od bijega u inozemstvo do moguće bolesti. U nedjelju poslijepodne Maduro se neočekivano pojavio na godišnjoj ceremoniji dodjele nagrada za najbolju specijalnu kavu u istočnom dijelu glavnog grada. A Mduro se pojavio nedugo nakon što je američki predsjednik Donald Trump na letu Air Force Oneom potvrdio da je telefonski razgovarao s Madurom. "Ne želim to komentirati – odgovor je da“, kratko je rekao Trump novinarima kad su ga upitali je li razgovor održan. U Ovalnom uredu u ponedjeljak navečer održan je krizni sastanak na najvišoj razini. Trump je okupio ministra obrane Petea Hegsetha, državnog tajnika Marca Rubia, načelnika Združenog stožera generala Dana Cainea i ostale ključne savjetnike kako bi definirali sljedeće korake u obračunu koji mu sve više izmiče kontroli. Trump je Maduru 21. studenoga telefonski dao rok od tjedan dana da s obitelji napusti Venezuelu uz sigurni prolaz, ali bez imuniteta od optužbi za narkoterorizam i korupciju. Rok je istekao 28. studenoga. Maduro je tražio potpuni globalni imunitet i prijelaznu vladu pod potpredsjednicom Delcy Rodríguez, zahtjeve koje je Bijela kuća odbacila. Umjesto odlaska, Maduro je održao masovne skupove, optužujući SAD za „psihološki terorizam“ i pozivajući Venezuelance na oružanu obranu domovine, piše CNN.
Američka ratna mašinerija nikad nije bila bliže obalama Venezuele. Nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford s više od 70 borbenih aviona, desetak razarača i krstarica, 15.000 marinaca i specijalaca stacioniranih u Portoriku te amfibijske jedinice spremne za iskrcavanje. Trump je proglasio venezuelski zračni prostor „potpuno zatvorenim“, a prijeti i kopnenim napadima na „objekte narkokartela – vrlo brzo“. Dok se čeka odluka o daljnjim koracima, administraciju trese domaća politička oluja zbog napada na venezuelski brod za trgovinu drogom 2. rujna. Prema izvješćima Washington Posta i CNN-a, nakon prvog udara koji je onesposobio plovilo, uslijedio je drugi napad u kojem su ubijeni članovi posade i to dok su još bili živi, ranjeni ili u moru.
Ministar obrane Pete Hegseth isprva je tvrdio da su takvi navodi izmišljeni. Međutim, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt u ponedjeljak je potvrdila da je drugi udar naredio admiral Frank M. „Mitch“ Bradley, zapovjednik specijalnih operacija, te da je bio 'unutar ovlasti'. Hegseth je potom stao iza Bradleyja. Demokratski zastupnik Ro Khanna optužio je Hegsetha i Bradleyja da su možda prekršili ratne zakone i Ženevske konvencije, a čak je i republikanski predsjednik Odbora za oružane snage Zastupničkog doma Mike Rogers izjavio da bi, ako su izvješća točna, „to bio nezakonit čin“. Nekolicina republikanaca privatno izražava zabrinutost i spremnost na istragu.
Madurova tvrdoglavost također postavlja pitanje hoće li bilo kakva razina američkog pritiska osim vojne akcije početi narušavati njegov režim. Jedna je mogućnost da je administracija podcijenila izdržljivost Madurove baze moći, redoviti neuspjeh američkih vlada tijekom godina koje su se nadale slomu totalitarnih rivala u neprijateljskim zemljama. Maduro će se nadati da će Trump izgubiti strpljenje, početi tražiti krivce u svom užem krugu i pronaći vlastiti izlaz.
Izbori s kojima se Trump suočava posebno su ozbiljni jer bi uglavnom mirno svrgavanje Madura, koje bi donijelo slobodu milijunima ljudi nakon dva desetljeća diktatorske vladavine i obnovljenu demokraciju, bio trijumf vanjske politike. Također bi poslalo poruku američke moći i namjere drugim američkim neprijateljima u regiji, uključujući Kubu, te pokazalo Kini i Rusiji, koje pokušavaju stvoriti regionalni utjecaj i poremećaje, da Trump vlada geopolitičkim dvorištem.
Ako Maduro preživi gomilanje američkih trupa i intenzivan pritisak, Trumpov autoritet bi opao. Autokrati u Pekingu i Moskvi, koje on voli impresionirati, primijetili bi to. "Mislim da je ovo doista bio pokušaj signaliziranja i pokušaja zastrašivanja Madurove vlade i samog Madura da odu ili ga svrgnu ako odbije otići. To se nije dogodilo“, rekao je Christopher Sabatini, viši suradnik za Latinsku Ameriku u Chatham Houseu u Londonu, za CNN.
Analitičari vide tri moguća puta pred Trumpom. Deeskalacija, da povuče flotu i proglasi „pobjedu“ kroz pregovore, zatim pojačani pritisak bez invazije, zračni i raketni udari na vojne baze i infrastrukturu, te punu invaziju koja se trenutno smatra nezamislivom zbog troškova, gubitaka i mogućeg dugogodišnjeg sukoba.
"Ovo je trenutak odlučnosti za Donalda Trumpa. Trump se sam doveo u škripac. Ako odustane, izgledat će slabo. Ako udari, riskira", kazao je. Ogromna američka vatrena moć na Karibima mogla bi nanijeti katastrofalnu štetu venezuelanskoj infrastrukturi ili onome što administracija opisuje kao operacije s drogom - čak i ako većina fentanila koji SAD koristi kao opravdanje za svoju taktiku uđe u SAD preko Meksika. Krstareće rakete ili zračni napadi lansirani s nosača zrakoplova ili kopneni zrakoplovi u regiji mogli bi uništiti Madurove snage. No bilo kakvi američki gubici ili nenamjerne civilne žrtve mogli bi se obiti o glavu Trumpu i uzrokovati političku katastrofu u vrijeme kada ankete pokazuju da se golema većina Amerikanaca protivi vojnoj akciji u Venezueli, stoji u analizi CNN-a.