Temelj zdravstvenog sustava Hrvatske je javno zdravstvo, a u vremenima Domovinskog rata i koronakrize pokazalo se da je ono kvalitetno, otporno i efikasno, kazao je novi ravnatelj HZZO-a prim. Zvonimir Ante Korda, specijalist kardijalne i vaskularne kirurgije, danas u razgovoru s novinarima. No i privatno zdravstvo unutar javnog ima svoju ulogu, dodao je, jer pruža dio usluga koje ili ne postoje u javnom zdravstvenom sustavu ili ih on ne može isporučiti ili ih pak ne može osigurati u dovoljnoj količini. – Ugovaranje s privatnim zdravstvenim sustavom, ali i javnim, mora biti javno, transparentno i po jednakim cijenama. Trebaju se jasno vidjeti rezultati liječenja i koliko se zahvata izvede – precizirao je Korda, koji je veći dio svoje 30-godišnje karijere proveo na radu u privatnoj klinici Magdalena, a u HZZO dolazi iz KBC-a Zagreb.
Podsjeća da se u javnosti pod pojmom privatnog zdravstva često misli na nekoliko većih ustanova, dok je privatni sektor zapravo u većoj mjeri prisutan u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i u specijalističko-konzilijarnoj skrbi. Liste čekanja gorući su problem i, premda su više u ingerenciji Ministarstva, u koordinaciji i uz dodatne napore one se mogu smanjivati. Na njih utječe više faktora, ali uz pritisak sve starijeg stanovništva na neku metodu ili zahvat te dostupnost medicinske opreme i zdravstvenog osoblja, od velike je važnosti organizacija rada pojedinih odjela, klinika i zavoda.
Upitan o dvojnom radu liječnika, kaže da nije za zabrane, već za dobro normiranje, jer tada će svi naći svoje mjesto. Nakon poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, od HZZO-ove police odustalo je tek oko jedan posto osiguranika. Upitan dokad će pacijenti morati fizički odlaziti po nalaze, kazao je da će se intenzivno raditi kako bi se što više takvih radnji rješavalo digitalnim putem. Što se tiče bolničkih limita i ostvarivanja ugovorenih poslova koje svaka pojedina ustanova ima obaviti, situacija je raznolika. Dok neke ustanove ostvaruju limite u potpunosti, neke su daleko od toga; Korda će pokušati promijeniti pristup i postići da HZZO u tome više bude partner.
– Dugoročni cilj je stvaranje fiskalno odgovornijeg, recimo odgovornog zdravstvenog sustava. Imamo sustav avansnog plaćanja, međutim, bilo bi možda poželjnije da se krene prema plaćanju po izvršenju, ali s jakom tendencijom izražavanja ishoda liječenja. Znači, naši bi osiguranici u nekom trenutku, a to je vani uobičajeno, trebali znati kakvi su rezultati liječenja, oni imaju pravo izbora. S druge strane, trebalo bi se financijski vrednovati one koji rade više i bolje, a pomoći onima koji u nekom trenutku možda nemaju rezultat – kazao je novi ravnatelj HZZO-a.