Na izmaku ljeta domaće tržište rada obilježavaju dva procesa, jedan je značajan povratak sezonskih radnika na burzu, a drugi masovno zapošljavanje učitelja i nastavnika pred početak školske godine. Tijekom lipnja oko šest tisuća učitelja i nastavnika zaposlenih na određeno ostalo je bez posla, pa bi ih se najmanje toliko trebalo vratiti u školske učionice s početkom nove školske godine. Ugovor na određeno jednoj se osobi može produljivati tri puta tijekom tri godine, no stanka između dva produljenja ne smije biti kraća od tri mjeseca. Zbog toga mnogi učitelji i nastavnici sele iz jedne škole u drugu, pa su i fluktuacije nastavničkog kadra na početku školske godine velike. U godinu dana broj zaposlenih u obrazovanju povećao se za oko deset tisuća, u zdravstvu za pet tisuća, a javnoj upravi za oko dvije tisuće! Država je nakon povećanja plaća sve atraktivniji poslodavac i k tome radi se o reguliranim profesijama i radnim mjestima koja nije lako popuniti stranim radnicima, kao što to čini privatni sektor. Većina stranaca radi na poslovima niže kvalifikacijske razine.
U jesen ulazimo s milijun i 780 tisuća zaposlenih i 73 tisuće nezaposlenih osoba prema administrativnim izvorima, što i dalje daje relativno povoljnu sliku na tržištu rada. Zavod za zapošljavanje ističe da su poslodavci trenutačno prijavili 21 tisuću slobodnih radnih mjesta, oko dvije tisuće više nego u kolovozu. Najveći broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta pristigao je iz obrazovanja, oko pet tisuća, zatim iz zdravstvene zaštite i socijalne skrbi oko tri tisuće, iz prerađivačke industrije nešto jače od 2,6 tisuća, građevinarstva 1,6 tisuća te trgovine na veliko i na malo oko 1,5 tisuća. Prema strukturi iz privatnih oglasnika, u kolovozu je 57 posto oglasa nudilo ugovor na neodređeno, a 36,5 posto zaposlenika tražilo se uz ugovor na određeno. Ostalo su bili sezonski poslovi. Zavod za zapošljavanje ističe da je tijekom ljetnih mjeseci osam od deset ljudi zaposlenih s burze rada dobilo ugovor na određeno, odnosno većina poslova koji se nude tijekom proljeća i ljeta sezonskog je karaktera. Europska komisija također pažljivo prati tokove na europskom tržištu rada te se u najnovijem izvještaju Eurostata navodi kako je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj relativno niska te je jedan postotni poen niža od prosječne nezaposlenosti u EU i iznosi 4,8 posto, dok je stopa zaposlenosti u dobi od 20 do 64 godine narasla na 74 posto te je samo za dva postotna poena u zaostatku za prosječnim razinama Europske unije. Slovačka, Austrija, Italija, Francuska, skandinavske zemlje imaju više nezaposlenih od Hrvatske.
Za mnoge je europske zemlje specifično i to da imaju osjetno veći kontingent nezaposlenih nego što to pokazuje usporediva definicija nezaposlenosti kada se uzmu u obzir radnici zaposleni s nepunim radnim vremenom, osobe koje traže posao, ali nisu odmah dostupne, i osobe dostupne za posao, ali ne traže posao. Postotak proširene radne snage u Hrvatskoj veći je od sedam posto (u EU je oko 11 posto), a Hrvatska je specifičnost i da ima velik broj neaktivnog stanovništva u radnoj dobi, bilo da su rano otišli u mirovinu, dugo se školuju, brinu o članovima obitelji ili nisu zainteresirani za posao. U drugom tromjesečju 2025. u EU je bilo zaposleno 198 milijuna osoba, uz 12,2 milijuna nezaposlenih. Sezonski prilagođena stopa zaposlenosti u EU za osobe u dobi od 20 do 64 godine iznosila je 76,2%.
Ukratko, zapošljava se 80% neproizvodnih i neproduktuvnih radnika na visoke plaće, i 20% radnika u realnom sektoru. Kad znaš da omamo 35% manje djece u školi i 30% više zaposlenih učitelja nego prije 25 godina, i da nam broj rođene djece u 10 godina pada za 20%, začudiš se što se povećava broj učitelja, dograđuju škole. Za 15 godina u njih budemo smještali starce.