Dana 29. listopada 1922. godine završio je fašistički Marš na Rim, samo dva dana kasnije premijer je postao Benito Mussolini, a Italija je u povijesti ostala zapamćena kao kolijevka fašizma. Večernji list, upravo u povodu stote obljetnice rađanja te ideologije, a potom i ostalih totalitarističkih režima koji su odveli Europu do najsmrtonosnijeg rata u povijesti, objavljuje specijal "Sto godina fašizma".
U njemu Večernjakovi autori i stručnjaci donose detaljne analize relevantnih tema te, iako smatram da je Večernjakov tim napravio odličan specijal, u ovoj uvodnoj riječi moram naglasiti da bih zapravo voljela da ovaj magazin nikada nije nastao. Da se ništa od ovdje opisanog nikada nije dogodilo i da povijest 20. stoljeća ne nosi crnu mrlju koja se i dalje nadvija nad nama. Da ne moramo znati što su fašizam, nacizam i staljinizam, logori i gulazi, plinske komore i genocid. Ali moramo, a dva su glavna razloga za to. Prvi je taj što su se svi ti užasi uistinu dogodili, koliko se god to na trenutke činilo nevjerojatnim, a povijest je važno shvatiti i od nje se ne smije okretati glava.
Između banalizacije i dijabolizacije: Fašizam danas kao faktor političkog nadmetanja u modernoj politici
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Prometne nesreće nisu sudbina. U velikoj mjeri predvidive su i sprječive
"Netko tko vjeruje da može projuriti kroz naselje, proći kroz crveno svjetlo ili sjesti za upravljač pod utjecajem alkohola, a da pritom neće biti zaustavljen, jednako će se ponašati bez obzira na to je li kazna petsto ili pet tisuća eura".
Washington i Bruxelles su oko Bosne i Hercegovine promijenili strane. Ime visokog predstavnika je manji problem
Nakon najave iz Washingtona kako bi OHR mogao biti ukinut, bošnjački politički predstavnici odreda su se usprotivili, tvrdeći kako bi takvo što moglo dovesti do potpune destabilizacije, pa čak i rata.
Riječka odluka o vojnim barjacima štiti sveto od najbanalnije zloupotrebe
Crkva kojoj zastava određuje lice prestaje biti svjedok Evanđelja i postaje čuvarica pepela starih ratova koji više nikoga ne griju
Jedno su od ključnih pitanja u sporazumu SAD-a i Irana, a nisu ni sudjelovali u ratu
U najnovijem sporazumu između SAD-a i Irana kao jedno od ključnih pitanja opet se pojavio Libanon iako ta zemlja zapravo nije ni sudjelovala u ratu
August Šenoa bio je strastveni planinar, a Milan Lenuci projektirao je prve objekte na Medvednici
August Šenoa bio je strastveni planinar, a Milan Lenuci projektirao je prve objekte na Medvednici
pravi alfaman-U Rusiji jos nema, ali ce za takve kao ti napraviti, da se svi buzdovani skupe na jednom mjestu, da ih lociraju.