Djelatnici skloništa za životinje Prijatelji u Čakovcu u pratnji komunalnih redara i policajaca iz romskog naselja Kuršanec u Međimurskoj županiji u samo jednom danu izvukli su 37 pasa o kojima nije vođena primjerena i zakonom propisana skrb. Od 2018. godine, kada je Ministarstvo poljoprivrede donijelo Naredbu o obaveznoj kastraciji pasa, iz tog su naselja izvukli više od 900 pasa! - Mnogi su uzeti s istih adresa kao i prije, ali stanovnici stalno dovlače nove pse. Tvrde da ih imaju odmalena, no nisu ih cijepili, očistili od parazita, mikročipirali niti kastrirali - kaže Aleksandra Hampamer iz čakovečkog skloništa. U romskim naseljima u Međimurskoj županiji situacija je, ističe, izvan kontrole jer psi žive na ulici i nekontrolirano se razmnožavaju.
Dodatni problem je što mnoge lokalne zajednice u Županiji nisu provele kontrolu mikročipiranja pasa obilaskom svih kućanstava, upozoravaju Prijatelji životinja, pa nečipirani psi iz drugih općina završavaju upravo u romskim naseljima jer se Romi javljaju na oglase gdje netko nudi štence. Bez koordinirane i redovite kontrole mikročipiranja, broj pasa u tim naseljima nastavlja rasti. - Kada komunalni redari, veterinarska inspekcija i policija i naprave kontrole i izdaju prekršajne naloge i optužne prijedloge, zakoni se u romskim naseljima teško provode. Kazne se ne mogu naplatiti jer su prekršitelji najčešće korisnici socijalne pomoći, pa sudske odluke ostaju mrtvo slovo na papiru - ističe Hampamer. Gradovi i općine Međimurske županije te udruga koja vodi sklonište godinama ulažu velika sredstva u projekt kastracije i zbrinjavanja pasa, no njihovi su resursi ograničeni. "Samo za osnovne veterinarske zahvate dosad su potrošene stotine tisuća eura, dok liječenje bolesnih i teško zlostavljanih pasa s lomovima, uraslim lancima i zaraznim bolestima višestruko povećava troškove. Procjenjuje se da iz međimurskih romskih naselja godišnje treba zbrinuti između 400 i 500 pasa, što ne bilježi nijedna druga hrvatska županija! Sklonište u Čakovcu, koje pokriva područje 25 gradova i općina, nosi glavni teret zbrinjavanja necijepljenih, nekastriranih, neoznačenih i zlostavljanih pasa iz romskih naselja, koji pune sklonište. Svaka takva nova akcija znači odgodu pomoći drugim psima koji čekaju zbrinjavanje", navode Prijatelji životinja.
- Nažalost, sav trud čakovečkog skloništa da pomogne psima iz romskih naselja samo je gašenje požara žličicom vode. Dok drugdje u Hrvatskoj građani plaćaju 150 eura kazne ako psa ne drže na povodcu, u romskim naseljima psi lutaju bez nadzora, necijepljeni, nekastrirani i nemikročipirani. Mačaka gotovo da i nema jer ne prežive. Koji god propis mještani prekrše, za njih nema posljedica – nema ovrhe, zatvora, gubitka socijalnih prava ni promjene ponašanja. Normalizirali smo da komunalni redari i ostale službene osobe, zbog straha od nasilja, ne mogu ući u romska naselja bez policijske pratnje, što je sramotno i nedopustivo. Sustav time šalje poruku da se zakon primjenjuje selektivno, a to razara povjerenje u institucije – kaže Snježana Klopotan Kačavenda iz udruge Prijatelji životinja. Lokalne zajednice, dodaje, trebaju pomoć i da bez podrške države nema trajnog rješenja. - Država ne smije tolerirati da postoje područja u kojima se zakoni ne provode kao drugdje u Hrvatskoj. Problem zbrinjavanja i kontrole pasa u romskim naseljima ne može se prebacivati na općine, udruge i sklonište, koji već rade iznad svojih kapaciteta. Potrebna je koordinirana akcija svih resora, od ministarstava poljoprivrede i socijalne politike do unutarnjih poslova, kako bi se uspostavili red, odgovornost i jednaki uvjeti za sve građane – zaključuje.
Prijatelji životinja traže da se osmisle i provedu učinkovite mehanizme kontrole, nadzora i sankcioniranja jer se, poručuju, problem mora riješiti na državnoj razini, sustavno i trajno. - Samo zakoni koji vrijede jednako za sve mogu jamčiti pravnu sigurnost i povjerenje u institucije – ističu.
Karate Mehmedi