Slaba država

'Ovaj divlji kapitalizam ne cijeni ni rad, ni znanost, ni humanost'

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Zagreb: Prosjakinja sa krunicom u rukama moli za pomoć
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Petak: Mi Hrvati ne znamo što bismo s državom, ne znamo napraviti ni podmornicu
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Bjeliš: Jako mi smeta intelektualna lijenost, konformizam u akademskoj zajednici, što potpomaže pojavi radikalizama...
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zrinščak: Ne razvijamo se zbog pojedinaca i grupa koji zbog osobnih i sebičnih interesa blokiraju sve promjene u društvu
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Kostović: Očekivao sam da ćemo imati pravnu državu, napredak, socijalnu pravdu...
09.09.2017.
u 16:41
Zrinščak: Ne razvijamo se zbog pojedinaca i grupa koji zbog osobnih i sebičnih interesa blokiraju sve promjene u društvu
Pogledaj originalni članak

Zašto osim ideoloških tema, na kojima profitiraju neodgovorni i nesposobni političari koji ne mare što danas Hrvatska može tek parirati Bugarskoj, nema naznaka promjena u društvu? Ne može se zaustaviti iseljavanje mladih niti potaknuti ravnomjeran razvoj zemlje, ne može se reformirati javna uprava, ne mogu se ujednačiti prava i obveze privilegiranih manjina i većine građana. Akademik Ivica Kostović, sociolog Siniša Zrinščak, politolog Zdravko Petak i bivši rektor zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš ne skrivaju razočarenje onim što je Hrvatska danas, navodeći što ih najviše smeta u hrvatskom društvu.

Ništa od socijalne pravde

– Očekivao sam da ćemo imati pravnu državu, napredak, socijalnu pravdu, socijalno osjetljivo gospodarstvo, bolji položaj sveučilišta i znanosti i da će svi hrvatski građani prihvatiti ovu državu, zajednički je izgrađivati, a ne kukati i ne raditi i pokazivati krive uzore. Predsjedniku Tuđmanu bio je uzor humani kapitalizam tipa onog u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, vjerujte mi, cilj mu je bilo socijalno tržišno gospodarstvo. Nismo to postigli i ne mogu biti zadovoljan jer u divljem kapitalizmu kakav imamo ne cijeni se ni znanost, ni rad, ni intelektualno, ni humano – rezignirano će Kostović.

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Kostović: Očekivao sam da ćemo imati pravnu državu, napredak, socijalnu pravdu...

Sociolog Siniša Zrinščak drži da se vrtimo u krug, zarobljeni svojim interesima i sitnim strastima.

– Najviše mi smeta što se ne mijenjamo, ne razvijamo i ne idemo naprijed. Nije to toliko zbog ideoloških sukoba, već zbog pojedinaca i grupa koji zbog svojih sebičnih, osobnih interesa blokiraju sve moguće promjene u društvu. Ne promišljamo o promjenama u svijetu i što one znače u kulturološkom, demografskom i socijalnom vidu. Nije se moguće razvijati ako ništa nije moguće promijeniti, ako svatko uporno brani svoju poziciju i nitko nije spreman ustuknuti ni za milimetar ni od čega. Prije 15 godina Finci su imali velike rasprave o tome gdje se svaka regija vidi za 15, 20 godina, a u nas nikad nisam čuo za takve rasprave, osim u izoliranim slučajevima – kaže Zrinščak.

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zrinščak: Ne razvijamo se zbog pojedinaca i grupa koji zbog osobnih i sebičnih interesa blokiraju sve promjene u društvu

Politologu Zdravku Petaku najviše smeta što nemamo snažnu državu koja strateški planira i koja bi povećala sredstva za istraživanje i razvoj s 0,8 BDP-a na minimalno 1,5%, koliko traži EU.

– Bez toga se ne možemo dići nikakvim reformama. Više ne možemo ni podmornicu napraviti, Imunološki zavod je bio europski vrh, a gdje je sad? Nećemo se dignuti samo s iznajmljivanjem apartmana i mjesta na plaži. Bez države koja strateški planira i koordinira svoje politike ne možemo stići Slovačku, Poljsku i Mađarsku, a Česi su nas prešišali još u socijalizmu, a bježi nam i Slovenija. Mi Hrvati ne znamo što bismo sa svojom državom. Na Hrvatsku se izvana gleda kao na slabu državu, koja ne zna strateški planirati, proizvodimo strategije koje nisu hodogrami za djelovanje, već popis lijepih želja, od obrazovne reforme pa nadalje. Slaba država rijetko uključuje druge dionike u odlučivanje, a ako ih i uključi, ispostavi se da se iza leđa dogovara s Todorićem, a cijena svima dolazi na naplatu – kaže Petak.

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Petak: Mi Hrvati ne znamo što bismo s državom, ne znamo napraviti ni podmornicu

Klansko čuvanje interesa

Aleksa Bjeliš ističe da mu smeta intelektualna lijenost, konformizam u akademskoj zajednici, što potpomaže pojavi radikalizama, netolerancije sa svih strana u društvu u kojem dijalog nije niti počeo.

– U obrazovnoj i znanstvenoj sferi izraženo je klansko organiziranje, čuvanje osobnih interesa i kontroliranje cijelih javnih i društvenih domena, neprobojno i otporno na političke promjene. Problem je i zloporaba struke. Čemu danas služe povijest i pedagogija kad u medijima vrište teme kod kojih se vidi da ne dominira autoritet stručnjaka pa povijest ne služi da percipiramo stvari i svijet na objektivan i razuman način. Tada dolazi do indoktrinacije od onih koji ni po čemu ne mogu imponirati te do zaostajanja u gospodarstvu, znanosti, obrazovanju – kaže Aleksa Bjeliš.

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Bjeliš: Jako mi smeta intelektualna lijenost, konformizam u akademskoj zajednici, što potpomaže pojavi radikalizama...

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 102

TO
tolitol
16:48 09.09.2017.

Divlji "kapitalizam" u zemlji koja ima najveći udio javne potrošnje u srednjoj i istočnoj Europi? U kojoj u desetljećima nije bilo znatnijeg rezanja poreza, u kojoj apetiti države su bezgranični, u kojoj je poduzetništvo sinonim za bu.dale, u koju nijedan strani investitor ne želi ulagati jer ga svugdje drugdje u Europi manje deru, u kojoj je PDV i opterećenje plaća najveće? Sve to nije kapitalizam, pa ni onaj divlji. Sve to je podivljali socijalizam koji nikako da odumre u ovoj zemlji.

GE
generacija57
17:18 09.09.2017.

Ali smo zato prvi u stvaranju uhljeba i ratnih penzionera.

ST
stefj
17:52 09.09.2017.

Divlji kapitalizam? Ovo nema veze s kapitalizmom, gdje vam je tu tržište, tržišno natjecanje, stvaranje nove vrijednosti i sl? Ovo je čisti neokomunizam predvođen državnom i javnom službom, te njima vezanom korupcijom... Visoki porezi na rad, nejednaka vrijednost rada i kapitala, gdje se državni nerad vrednuje neizmjerno više nego rad i stvaranje nove vrijednosti, Cijela državna i javna služba usredotočena je samo na jednu stvar - očuvanje i povećanje svojih prava i prihoda, bez imalo interesa da to svojim djelovanjem i pravilima omogući, već isključivo nametanjem novih poreza i davanja, novih pravila i novih zaduženja.... Da imamo divlji kapitalizam, strane tvrtke bi nahrupile ovamo i otvarale proizvodne pogone, a nema niti jedne takve. Sve investicije su ili turizam ili državna garancije. Toliko o tržištu i kapitalizmu...