Ivan Rimac: Politička ponuda na lokalnim izborima bila je relativno slaba

1 Izlaznost birača na lokalne izbore opet je bila izrazito mala. Zašto, u čemu je problem?

- Nekoliko je razloga tome. Prvi je taj što je politička ponuda na lokalnim izborima bila relativno slaba. Uvijek se očekuje da će izlaznost biti veća tamo gdje postoji neizvjesnost ishoda, a mi smo sad imali petinu općina koje su imale samo jednog kandidata. U tim se situacijama ljudi neće pretrgnuti da bi izašli na izbore. Ako nema neizvjesnosti, nema ni interesa za izbore. Drugo, izbori su jako personalizirani i oni birači čiji kandidat nije prošao u drugi krug više ne žele ulagati bilo kakav mentalni napor oko drugog kruga glasanja. Zašto bi netko od tih birača više uopće išao glasati?! Oni naprosto u drugom krugu odustanu. Treće, na lokalnim izborima nema nikakvih razvojnih programa nego se sve svodi samo na ideološko i psovačko nadmetanje, što nije nikakav poticaj biračima. I četvrto, na tim izborima ne samo da nema programa nego je kampanja bila izrazito negativna tamo gdje je bilo više kandidata, a negativna kampanja ne donosi koristi ni napadnutome ni onome tko napada.

2 Je li i super izborna godina, koja je uključivala parlamentarne i EU izbore te dva kruga predsjedničkih i na dosta mjesta dva kruga lokalnih izbora, ljude smorila pa im je izlaženja na izbore bila već puna kapa?

- Moglo je i to utjecati na to da su birači zasićeni, ali to je moralo biti u sprezi s tim što lokalni izbori ne mijenjaju bitno život građana. Da su posljednji bili predsjednički ili parlamentarni, a ne lokalni izbori, izlaznost bi bila velika ili veća. Zato što ti izbori imaju dalekosežnije posljedice. Lokalni su izbori postali kopija onih parlamentarnih, a stvari se njima malo ili nimalo ne mijenjaju. Posljedice ishoda lokalnih izbora male su ili nikakve.

3 Bi li zakonsko propisivanje obaveznog izlaženja na izbore bilo što riješilo, uz uvođenje novčanih kazni za one koji neopravdano ne ispune svoju građansku dužnost?

- Takvih zakonskih ili podzakonskih rješenja ima tu i tamo, ali to bi se moglo protumačiti i kao totalitaristička represija na građane poznata iz nekih prijašnjih vremena, a u bivša se vremena ne bih vraćao. Postoje za to još dva velika 'ne'. Ne možete ljude natjerati na izbore, tim više što oni mogu poništiti listić, a vi ih ne možete identificirati i kazniti. A drugo, u tom slučaju ne bismo imali podatak o izlaznosti koji bi pokazivao da dio građana među ponuđenim kandidatima nije našao nikoga tko bi se za nešto založio. Ako sve natjerate da glasaju, onda imamo lažnu iluziju da su programi ponuđeni i da je politički sustav stabilan, što krije činjenicu da je oko 30-40% građana nezadovoljno.