Saborska rasprava o Zakonu o pošti stigla je i do toga da se predlagačima zamjera da se štite interesi pošte ne bi li se kasnije privatizirala, a najprofitabilnija djelatnost dospjela u ruke novoga vlasnika.
- Šokirala me i iznenadila količina netočnosti s kojima su zastupnici argumentirali svoja izlaganja. Suludo je da želimo liberalizirati tržište, a da zastupnici to ne uviđaju. Zakonom o pošti želi se uvesti reda na tržište. A svi oni koji već obavljaju poštanske usluge poput kurira City expressa, Fedexa, DHL-a..., na neki način sada posluju nelegalno jer se bave poštanskim uslugama nad kojima Hrvatska pošta, prema važećem zakonu, ima monopol. Oni uopće ne bi smjeli dostavljati poštu odnosno pismovne pošiljke do dva kilograma. Novi je zakon smanjio taj monopol na 100 grama, uz to da takva usluga, žele li ju obavljati, mora biti tri puta skuplja nego li u pošti. Suluda je i teza da novi zakon ima bilo kakve veze s privatizacijom HP-a.
Zbog čega se Hrvatskoj pošti i novim zakonom osigurava dio monopola i kome to zapravo ne odgovara?
- Hrvatska pošta, naime, za razliku od kurira ima i propisanu obvezu, jer mora dostavljati sve vrste pismovnih pošiljki i na najnepristupačnija mjesta, stoga je zakon i štiti. Dakle, pod jednakim uvjetima odnosno za isti novac poštari moraju dostaviti poštu u Zagrebu kao i na Lastovo. Kuriri to ne moraju. Kurirske usluge su usluge s dodanom vrijednošću i novi zakon im omogućuje da rade, i to legalno. Nitko od kurira se zapravo ne buni osim jednog - City ekspressa kojem uzimamo najslađi kolač jer on želi raditi ono što je najprofitabilnije, dostavu pošte u Zagrebu i ništa drugo ga ne zanima.
Zamjera vam se da novi zakon nije usklađen sa zakonodavstvom Europske unije i propisima Svjetske trgovinske organizacije, odnosno WTO-a?
- Ovaj zakon je upravo suprotno - u potpunosti je usklađen sa zahtjevima Europske unije, Europskog parlamenta i Vijeća, te Direktiva kojima su propisane obveze država članica EU vezane za poštanski monopol i liberalizaciju tržišta poštanskih usluga, što je potvrdio i ministar za europske integracije Neven Mimica. Što se pak tiče WTO-a, on definira poštanske i kurirske usluge jednako, s time da kod kurirskih stoji dodatno da nacionalno zakonodavstvo to može drukčije urediti.
Kuriri ističu da europske zemlje imaju posebno reguliranu tu djelatnost posebnim zakonima o kurirskim službama. Planira li i Hrvatska takav zakon?
- Ne vidim potrebu da se radi poseban zakon jer je u predloženi ugrađena definicija kurirskih usluga. Ove se usluge obavljaju na slobodnom tržištu, a predstavljaju poštanske usluge s dodanom vrijednošću koje davatelj poštanskih usluga mora obavljati na osnovi posebnog zahtjeva pošiljatelja, a podrazumijeva preuzimanje pošiljke na adresi pošiljatelja te izravan prijenos i uručenje na adresi primatelja.
Hrvatska udruga poslodavaca tvrdi da će izglasavanjem zakona bez posla ostati 2500 radnika.
- To su besmislice. Takva izjava je neprimjerena, jer zapravo ti radnici do sada i nisu smjeli raditi, tek sada im se zaista omogućuje da rade - i to legalno. Dalje poslovanje kurirskih službi zahtijeva samo prijavu i ništa više, nikakvih posebnih troškova, a vjerujem da kurirske usluge nisu samo one do sto grama.
Nije li novi zakon stigao malo prekasno jer je tržište s obzirom na "rupe" u zakonu već uspostavljeno, te neće li daljom liberalizacijom koja treba nastupiti 2007. godine, zapravo biti vraćeno sadašnje stanje?
- O grešci se može govoriti jedino u kontekstu trenutačno važećeg zakona koji u svojim odredbama nije predvidio inspekciju poštanskih usluga. Zapravo, budući da je Hrvatska pošta imala monopol - predviđene ovlasti odnosile su se samo na kontrolu zakonitosti rada Hrvatske pošte, a ne drugih davatelja poštanskih usluga. Kuriri nisu bili regulirani zakonom. Zakon o poštama nije dopuštao da kuriri nose pisma, jedino su mogli obavljati usluge prijema, prijenosa i uručenja tiskanica kada ih otpremaju nakladnici, te usluge prijema, prijenosa i uručenja paketa. Upravo novi zakon, koji liberalizira tržište poštanskih usluga, zahtijeva i osnivanje neovisnog regulatora, kako bi se osiguralo funkcioniranje poštanskog prometa i obavljanje poštanskih usluga, a to bi trebalo raditi Vijeće za poštanske usluge.