Tiskanje novca kojemu globalno svjedočimo od 2008. nije se zasad prelilo na veću inflaciju cijena roba i usluga, ali se očito prelilo na inflaciju cijena imovina, i nekretnina i vrijednosnih papira.
No, kako se ekonomije polako oporavljaju, a cijene prijevoza, sirovina i imovine prilično rastu, pitanje je trenutka kada će ključne središnje banke, prije svega američki FED i Europska centralna banka, podići kamatne stope. Posljedično, neće li očekivano zaoštravanje monetarne politike dovesti do kolapsa cijena imovina i potpuno promijeniti odnos prema potrošačkim cijenama?
Analitičar Velimir Šonje tvrdi kako se to sigurno neće dogoditi u iduće dvije godine, a nakon toga će sve šokove amortizirati EU novac. No, ekonomist Guste Santini tvrdi nešto drugo:
- Nacionalne države pretvorile su se u tržišne države, suverene su danas samo one države koje ostvaruju višak u razmjeni s inozemstvom. Tako ni inflacija više nije (samo) porast cijena, ona se pretopila u nezaposlenost, gašenje tvrtki i deficit razmjene s inozemstvom!
Prilog o inflaciji možete pogledati i u gospodarskoj emisiji Poslovni plan koja se emitira subotom na drugom programu HTV-a.
....nije ovo inflacija...krađa i punjenje proračuna...a da plaće i penzije ne idu gore i valute......ako je krompir 4 kune pdv....je 1 kuna...dogovor države i prodavača ga digne za 100% na 8 kuna pdv je 2 kune..a Euro stoji ima dvadeset godina na 7.5...jeli to inflacija ili krađa...treba državi love...