Banke bi, pri sklapanju ugovora sa svojim klijentima, trebale davati transparentnije i iscrpnije podatke o tome što im se može dogoditi u slučaju da ne plate jednu ratu kredita ako su, recimo, na službenom putu, ako se razbole ili izgube posao kazao je Ilija Rkman, predsjednik udruga Potrošača. To je regulirano internim pravilnikom banke, o kojem građani uopće nisu obaviješteni, a trebali bi kao klijenti banke imati status ovlaštenika u pristupu svim informacijama.
Crne liste postoje i drugdje u svijetu, ali su ugovorno precizirane, a služe na neki način, objašnjava Rkman, kao jamstvo onima koji ulaze u kredite da, zbog lutanja iz banke u banku, primjerice, neće ostati na cesti. S druge strane, lista neplatiša potrebna je u slučaju da su svi stanari zgrade taoci onih koji ne plaćaju. Recimo, kada dva-tri stanara ne plaćaju račune za grijanje ili struju za zajedničke prostorije pa svi zbog toga "ispaštaju".