I papa Franjo prepoznao redovnicu koja je spašavala Židove u NDH

Kada je prošle godine papa Franjo dobio u ruke knjigu o spašavanju Židova u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu, upro je prstom u naslovnicu, zaustavivši se na liku desne redovnice i uskliknuo: "Pa nju poznajem! Dolazila je k nama na misu dok sam bio pomoćni biskup u Buenos Airesu." Radi se, naime, o s. Bogoljubi Jazvo, nekadašnjoj ravnateljici bolnice Sestara milosrdnica, kojoj je upravo u Livnu podignut spomenik pod nazivom "Zdenac života", zbog spašavanja 300 Židova u vihoru Drugog svjetskog rata.

S. Bogoljuba, baš kao i cijela priča o spašavanju Židova u Vinogradskoj bolnici, kako se kolokvijalno naziva KBC Sestara milosrdnica, ostala bi prekrivena prašinom povijesti i posve nepoznata da nije zagrebačkog pravnika i poduzetnika židovskog podrijetla Marka Danona. On je, naime, kao povjesničar hobist prije nešto više od pet godina nabasao na "zlatnu nit" istražujući stvarne brojke o stradanju Židova u NDH i došao do ključne dokumentacije iz beogradskih arhiva, koja je otkrila da je uprava bolnice pod vodstvom s. Bogoljube i u dogovoru nadbiskupa Stepinca i Židovske općine Zagreb tijekom rata primala Židove. Prvo kao stvarne bolesnike, kojima je bilo zabranjeno liječenje u državnim bolnicama pod upravom NDH, a kasnije, kada je nastupio pogrom, skrivali su ih na bolničkim odjelima pod krinkom bolesti. I to najčešće onih teških i zaraznih pa se ni ustaše ni gestapovci nisu usuđivali pretresati bolničke sobe.