BIHAĆ - Vlada nigerijske države Zamfara i 21 islamska organizacija objavili su fetvu (vjersku odluku) kojom se muslimanski vjernici pozivaju da ubiju Isiomu Daniel, autoricu teksta o natjecanju za Miss svijeta. U obrazloženju se navodi kako islam propisuje smrtnu kaznu za svakoga tko uvrijedi proroka Muhameda, što je novinarka Daniel, smatraju, učinila.
Sličnu je sudbinu godinama proživljavao iranski književnik Salman Rushdie, a već devet godinama s njom živi i krajiški lider Fikret Abdić. Naime, na popularnog Babu bihaćki je muftija Hasan efendija Makić prije devet godina otvorio "lov", izdavši fetvu kojom ga je proglasio murtedom. A time ga nije osudio samo na drukčiji pokop nego ga je praktički osudio na smrt. Baš kao što je to učinio i ajatolah Homeini književniku Salmanu Rushdieju zbog "Sotonskih stihova". No, dok se stav prema Rushdieju u islamskome svijetu počelo mijenjati nakon što je sporazumom britanske i iranske vlade 24. rujna 1998. ukinuta Homeinijeva fetva, Fikret Abdić se i danas nosi s tom omčom oko vrata.
- Ta se fetva odnosi, zapravo, na cijelu skupinu ljudi koji su proglašeni odmetnicima. Što je još gore, ona se i primjenjuje - ističe dopredsjednik DNZ-a i desna Abdićeva ruka Rifet Dolić. Naime, primjena fetve najčešće se očitovala pri pogrebu te se oni koji su se borili na strani Autonomne pokrajine Zapadna Bosna nisu pokapali prema tradicionalnim muslimanskim vjerskim obredima.
- Majke su same pokapale svoje sinove, a to je pravi zločin vjerskih poglavara Islamske zajednice u BiH prema svima nama koji smo na taj način obilježeni. Vjerski su službenici također potpaljivali vatru govoreći da je pljačkanje ili ubojstvo autonomaša dobro za vjeru - kaže Dolić.
Fetva, koju je efendija Makić izdao u svijetlim homeinijevskim tradicijama, još je na snazi. No, problem je u tome što je nije donijelo Muftijsko vijeće, nego, prema svemu sudeći, efendija Makić, kako smatra Rifet Dolić - uz dopuštenje reisa Cerića. A zasad nema naznaka da će je oni ukinuti jer bi time zapravo priznali da su je samostalno i izdali.
- U Cazinskoj su krajini, na žalost, vjernici još podijeljeni, što podgrijava i održava Islamska vjerska zajednica po nalogu reisa Cerića, muftije Makića i Mirsada Veladžića. Teško je pronaći instituciju u kojoj postoji manje demokracije i u kojoj se manje poštuju prava vjernika negoli je to u IVZ-u - kaže dopredsjednik DNZ-a, te dodaje kako se fetva u posljednje vrijeme ipak manje primjenjuje.
Domaće zakonodavstvo nije se ozbiljnije bavilo fetvom, a i sami abdićevci ističu kako je teško za neke zločine dokazati da su rezultat te objave. No, navodno je Haag uzeo u postupak razjašnjavanje fetve jer je ona izravno utjecala na zaoštravanje sukoba u Cazinskoj krajini, i vrlo je vjerojatno da je to bila i jedna od tema razgovora haaških istražitelja s Abdićem. U Cazinskoj krajini djeluje i sekta vehabije, članovi koje njeguju radikalizam kao način borbe protiv Fikreta Abdića. Abdićevci se stoga boje da i dalje prijeti opasnost da se ona, u najgorem smislu, provede na Babi kad bude na slobodi.
Čak i oni koji Abdića smatraju izdajnikom žestoko kritiziraju Islamsku zajednicu zato što tolerira fetvu.
Robert Bubalo