Vlada je prošloga tjedna u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o strancima kojima se, među ostalim, uvodi obveza učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika za strane radnike koji žele produljiti dozvolu boravka i rada. Nakon godinu dana boravka u Hrvatskoj morali bi položiti ispit na razini A1.1, što postaje jedan od uvjeta za nastavak rada, dok se istodobno predlaže i lakša promjena poslodavca.
Među ključnim novinama najviše pozornosti izazvalo je upravo pitanje jezika – trebaju li i u kojoj mjeri strani radnici poznavati hrvatski ako žele dugoročno ostati raditi u zemlji. Direktor regionalnog ureda Hrvatske udruge poslodavaca u Osijeku Ivan Sarić smatra da je uvođenje obveze učenja hrvatskog jezika opravdano i potrebno. Ističe kako Hrvatska mora sačuvati vlastitu prepoznatljivost, a jezik je jedan od njezinih ključnih elemenata. – Svih ovih godina dopuštali smo dolazak stranih radnika jer su nam bili potrebni. I dalje su nam potrebni, ali ne samo u pomoćnim zanimanjima. Potrebni su nam i stručni radnici, a bez poznavanja jezika to jednostavno ne ide – kaže Sarić.
Dodaje kako se pritom ne radi o nametanju posebnih hrvatskih pravila, već o praksi koja već postoji u drugim državama. – Kao što naši radnici moraju poznavati jezik kada odu raditi u Irsku ili Njemačku, tako i oni koji dolaze k nama moraju znati hrvatski. To je pitanje ravnopravnosti i funkcionalnosti tržišta rada – ističe.
Sarić naglašava da se razina znanja jezika mora prilagoditi vrsti posla. U pomoćnim zanimanjima, kaže, dovoljan je osnovni stupanj, dok poslovi koji uključuju intenzivnu komunikaciju s ljudima zahtijevaju znatno višu razinu jezične kompetencije. – Kada naši liječnici ili drugi stručnjaci odlaze u inozemstvo, od njih se traži C1 razina jezika. Ovo je u usporedbi s tim vrlo osnovan i realan zahtjev – zaključuje.
Slično razmišlja i predsjednik HGK – Županijske komore Slavonski Brod Ivan Ćosić, koji smatra da je učenje jezika ključno za uspješnu integraciju stranih radnika, ali i za sigurnost i učinkovitost rada. – Migracije radne snage dugogodišnji su izazov. U Hrvatskoj gospodarskoj komori već provodimo edukacije i aktivnosti kojima se stranim radnicima omogućuje učenje hrvatskog jezika i smatram da je to dobra stvar – kaže Ćosić. Posebno upozorava na problem komunikacije na radnom mjestu, osobito kada je riječ o radnicima iz azijskih zemalja.
Tako bi rado poslao Enisa Bešlagića da polaže hrvatski jezik C1.