NAKON 130 GODINA

Hrvatski industrijski div gasi svoje pogone, 300 radnika ostaje bez posla: 'Borit ćemo se'

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Ruševine nekadašnje tvornice Janko Gredelj snimljene iz zraka
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Zagreb: Parkiralište Gredelj
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Zagreb: Parkiralište Gredelj
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Zagreb: Parkiralište Gredelj
04.02.2026.
u 20:48
Prema najavama, svi zaposlenici trebali bi biti otpušteni do sredine sljedeće godine, uz isplatu otpremnina
Pogledaj originalni članak

Nakon više od stoljeća rada, tvornica željezničkih vozila Gredelj suočava se s gašenjem proizvodnje. Uprava slovačke kompanije Tatravagonka, aktualnog vlasnika, donijela je odluku o trajnom prestanku gospodarskih aktivnosti do lipnja 2026. godine, stoji u obavijesti istaknutoj na oglasnoj ploči tvornice.

Odluka je snažno odjeknula među radnicima i sindikatima, piše Dnenvik.hr. Prema najavama, svi zaposlenici trebali bi biti otpušteni do sredine sljedeće godine, uz isplatu otpremnina. Još nije poznato hoće li manji broj radnika privremeno ostati radi održavanja pogona. „U odluci jasno stoji da će svi radnici biti otpušteni. Hoće li dio njih ostati zbog održavanja hladnog pogona, zasad nije poznato, ali plan je da se do lipnja 2026. proizvodnja ugasi“, izjavio je Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

Egzistencija oko 300 radnika dovedena je u pitanje, iako ih je u Gredelju nekada bilo i dvostruko više. Uprava tvornice nije željela stati pred kamere, a odgovori o budućnosti proizvodnje i radnih mjesta izostaju. Posebno zabrinjava činjenica da su neke narudžbe osiguravale posao sve do 2032. godine, no nije jasno što će biti s postojećim ugovorima niti tko će ubuduće održavati vozila za HŽ Putnički prijevoz.

Iz tvrtke koja upravlja Gredeljem nakon stečaja stigao je tek kratak pisani odgovor u kojem navode da trenutačno nema ugovorenih novih poslova koji bi omogućili nastavak proizvodnje u punom kapacitetu, ali da mogućnost novih projekata u budućnosti nije isključena.

Sindikat upozorava da vlasnik ima više opcija, od prodaje vrijednog zemljišta do preseljenja strojeva i proizvodnje u druge države u kojima posluje. „Borit ćemo se da Gredelj nastavi poslovati. Ako to ne može sadašnji vlasnik, onda mora netko drugi“, poručuje Rajković.

Video

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 41

GP
General_poslije_bitke
22:33 04.02.2026.

Za ovo nema ni komentara ni zanimanja..zato još pedeset članaka oko dočeka..žalosno..ovo je samo kraj price..uskoro uHR nećemo proizvoditi ista kompleksnije od čavla ..Ajmo sad DP, da se uzj..kao za doček , Ajmo sad ministri, Ajmo sad Mozemo, Ajmo sad SDP..nigdje ništa, tišina..glasna tišina..

DU
Dubokogrlo
22:16 04.02.2026.

tako je to bilo u planu od samog pocetka, naime taj novac iz europskog fonda placen je iz djepa svih gradjana europe ali na korist kao i uvijek onih velikih. na kratki rok cini se kao da dobijamo vise nego dajemo. naime ako hrvatska ili grad zagreb dobije 100 miliona eura za nabavku gradskih autobusa to se cini super europa kupila ali od koga? talijanski iveco njemacki mercedes a tako je sa svime. sa druge strane sva nasa proizvodnja je kupljena od europskih vecih kompanija pa ugasena da i ono malo sto proizvodimo nebi bila konkurencija istim. na kraju dati ce nam 10 milijardi ali mi cemo za 10 - 20 godina izgubiti 50. poljoprivredu i prehrambenu industriju da i ne spominjem. nedaj boze neke nove pandemije ili ekoloske katastrofe na jadranu koja ce nam upropastiti prihode od turizma.

Avatar Drol
Drol
07:36 05.02.2026.

Mala lekcija iz osnova ekonomije. Birokratskom i populističkom odlukom vlada diže plaće prenapuhano velikom državnom sektoru. Taj rast je iznad postotka gospodarskog rasta i stvarne inflacije. Zbog tog umjetnog i sumanutog rasta plaća na tako velikom uzorku ljudi imamo drugu najvišu inflaciju u Eurozoni. Kao posljedica te inflacije rastu cijene proizvoda i usluga. Privatnik mora zaposlenicima dignuti plaće da ni ljudi mogli opstati, a zbog toga mora dići i cijene svojih proizvoda i usluga. Te cijene kod nas dodatno su “zasoljene” ekstremnim poreznim opterećenjem. Kada se takve cijene pojave na međunarodnom (izvoznom) tržištu one nisu konkurentne i naručitelji naručuju od onih koji su im povoljniji, a mogu isporučiti zadovoljavajuću kvalitetu. Firma ostaje bez narudžbi i propada. Zapamtite: ovo sve što se kod nas događa s cijenama je rezultat vladinog sumanutog dijeljenja državnog novca izvan svakog okvira. Da se vlada ne miješa tržište bi samo vrlo brzo niveliralo inflaciju. Uvijek su države i vlade odgovorne za neprirodni rast inflacije.