Hrvatski gradovi obiluju kulturnim znamenitostima, neki od njih su u tom smislu i pravi svjetski, ne samo europski "dragulji", no je li to dovoljno da postanu Europska prijestolnica kulture?
To je zanimalo SDP-ovu zastupnicu u Europskom parlamentu Biljanu Borzan, koja je na sjednici u Strasbourgu upozorila na mogućnost da neki naš grad uopće ne stekne šansu postati europski glavni kulturni grad. Pritom se pozvala i na primjer Maribora u Sloveniji, koji je to bio lani.
- Brojni su europski gradovi dosad iskoristili tu titulu za preobražaj vlastite kulturne osnove i identiteta. Kad grad dobije naslov Europske prijestolnice kulture, tijekom cijele godine u njemu se održavaju različite kulturne manifestacije i umjetničke priredbe što ima pozitivan utjecaj na turizam, gospodarstvo i razvoj - podsjeća B. Borzan, te kaže da su pregovori europskih institucija, u vezi nastavka i financiranja toga projekta od 2020. do 2033. zapeli, a hrvatski i irski gradovi došli bi na red upravo za sedam godina.
- Budući da kandidatura traje šest godina, ako se pregovori sad ne maknu s mrtve točke, prilika bi mogla propasti - bila je jasna Borzan, izražavajući zabrinutost zbog spomenutih zbivanja oko europskih kulturnih prijestolnica.
- Nadam se kako će gradovi najmlađe članice EU imati priliku podijeliti svoju bogatu kulturu i naslijeđe sa svijetom - zaključila je SDP-ovka u Europarlamentu.
Projekt kojim svake godine jedan ili više gradova postaju europske prijestolnice kulture osmislila je 1985. tadašnja grčka ministrica kulture, bivša glumica Melina Mercouri.