U razgovoru za Večernji list s gospodinom Šamilom Rzayevim, prvim zamjenikom predsjednika Upravnog odbora Agencije za protuminsko djelovanje Republike Azerbajdžan (ANAMA), otkrivaju se razmjeri jedne od najozbiljnijih posljedica rata u Karabahu, opsežne minske kontaminacije koja i danas usporava obnovu, povratak stanovništva i gospodarski razvoj. Između ostalog, govorio je o ključnim izazovima razminiranja, važnosti međunarodne suradnje te ulozi novih tehnologija, uz poseban naglasak na suradnju s Hrvatskom i doprinos hrvatske tvrtke DOK-ING u humanitarnim naporima razminiranja u Azerbajdžanu.
Kako biste ocijenili trenutačne razmjere minske kontaminacije u Karabakhu i može li se reći da je riječ o jednom od minski najzagađenijih područja na svijetu?
Hvala vam. Kao što znate, Azerbajdžan je u ovom trenutku jedna od zemalja s najvećom minski kontaminiranom površinom na svijetu. Veliki dijelovi našeg teritorija teško su pogođeni prisutnošću protupješačkih mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava zaostalih iz rata.
Prema našim procjenama, posljedica dugogodišnje okupacije jest da je više od 11.000 četvornih kilometara našeg teritorija teško kontaminirano minama i neeksplodiranim eksplozivnim sredstvima. Humanitarne posljedice ove kontaminacije iznimno su ozbiljne i predstavljaju jedan od najvećih izazova. Od završetka sukoba čak 427 osoba stradalo je u incidentima povezanim s minama i eksplozivnim sredstvima. To jasno pokazuje da mine predstavljaju smrtonosnu prijetnju ljudskim životima i nakon uspostave mira i prekida vatre. Nažalost, taj će problem ostati prisutan još dugi niz godina.
Koliko je mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava pronađeno i uklonjeno od završetka sukoba?
Nakon završetka Domovinskog rata 2020. godine Azerbajdžan je pokrenuo opsežne aktivnosti razminiranja. Od studenoga 2020. očišćeno je više od 270.000 hektara zemljišta od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava. Tijekom tog razdoblja pronađeno je i neutralizirano više od 65.000 mina te oko 185.000 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava.
U kojoj su mjeri mine usporile obnovu infrastrukture, povratak interno raseljenih osoba i gospodarski razvoj regije?
Prijetnja koju predstavljaju mine i druga eksplozivna sredstva jedan je od glavnih razloga zbog kojih je otežan povratak bivših interno raseljenih osoba u Karabakh i Istočni Zangezur, ali i provedba obnove i razvoja tih područja. Mine onemogućuju obnovu gospodarskih i društvenih aktivnosti te negativno utječu na kulturnu i povijesnu baštinu, kao i na okoliš. Prije nego što se mogu graditi ceste, stambena naselja, energetski objekti, vodovodna infrastruktura ili druga javna infrastruktura, zemljište mora biti u potpunosti razminirano.
Zbog toga je humanitarno razminiranje jedan od ključnih prioriteta državne politike Azerbajdžana te ima velik utjecaj na ukupni razvoj i gospodarski napredak zemlje. Aktivnosti razminiranja provode se u okviru državnog programa „Veliki povratak“ na oslobođena područja.
Ovaj posao nije važan samo zbog čišćenja zemljišta, nego prije svega zbog zaštite ljudskih života i sigurnosti stanovništva. Kako bi se omogućio siguran i održiv povratak stanovništva na oslobođena područja, posebno opasne zone, uz razminiranje, dodatno se ograđuju i stavljaju pod poseban režim zaštite. Ograđivanje predstavlja nužnu sigurnosnu mjeru koja se provodi u skladu s Međunarodnim standardima za protuminsko djelovanje (IMAS) te čini jedan od ključnih elemenata dugoročne državne strategije.
Koliko su precizne karte minskih polja koje su dostavljene Azerbajdžanu i s kakvim se problemima susrećete na terenu zbog njihove kvalitete?
Pod međunarodnim pritiskom Armenija je Azerbajdžanu dostavila određeni broj zapisa o minskim poljima na oslobođenim područjima. Međutim, ti su podaci obuhvaćali samo dio teritorija uz nekadašnju crtu razdvajanja. Prema tehničkim pravilima, zapisi o minskim poljima trebali bi sadržavati koordinate, referentne točke, vrste i broj postavljenih mina, međusobni razmak između mina te način njihova postavljanja i prikrivanja.
Međutim, dostavljeni podaci pokazali su se netočnima, nepouzdanima i nepotpunima. Nakon provedene analize i provjere utvrđeno je da informacije ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, da su mnoge referentne koordinate pogrešne i neupotrebljive te da ukupna točnost i pouzdanost dostavljenih podataka iznosi svega oko 25 posto. Dodatne poteškoće predstavljaju upravo netočne karte minskih polja koje je dostavila Armenija, neregularno i neevidentirano postavljanje mina, velika količina metalnog otpada na miniranim područjima, prisutnost minsko-eksplozivnih zamki te improviziranih eksplozivnih naprava uz klasične mine i druga eksplozivna sredstva.
Koliko je civila poginulo ili ranjeno od mina od završetka aktivnih borbenih djelovanja?
Prijetnja koju predstavljaju mine ne pogađa samo pojedince, već i čitave zajednice te buduće generacije. Od 10. studenoga 2020. do danas zabilježena su ukupno 264 minska incidenta. U tom je razdoblju od mina stradalo ukupno 427 osoba. Među njima su 73 osobe poginule, dok je 354 zadobilo ozljede različite težine.
Koje se suvremene tehnologije danas koriste u procesu razminiranja, poput dronova, umjetne inteligencije, robotskih sustava ili satelitskih snimaka?
Humanitarno razminiranje u Azerbajdžanu provodi se u skladu s Međunarodnim standardima za protuminsko djelovanje (IMAS), uz primjenu nekih od najsuvremenijih tehnologija koje su danas dostupne u svijetu.
U operacijama se koriste detektori metala, magnetometri, uređaji za dubinsko pretraživanje, sustavi diferencijalnog globalnog pozicioniranja (DGPS) za precizno određivanje lokacije, specijalizirani mehanički strojevi za izviđanje i razminiranje te bespilotne letjelice (dronovi) za detaljniju procjenu i pregled kontaminiranih područja. Glavni cilj primjene ovih tehnologija jest maksimalno povećati sigurnost ljudi koji sudjeluju u razminiranju, ali i istodobno povećati učinkovitost cijelog procesa.
Koji su glavni ciljevi Azerbajdžana u području razminiranja tijekom sljedećih pet godina?
Naš glavni cilj je potpuno razminiranje prioritetnih stambenih područja u okviru državnog programa „Veliki povratak“, osiguravanje ključne prometne i energetske infrastrukture te oslobađanje poljoprivrednog zemljišta kako bi se ono moglo ponovno sigurno koristiti. Vođeni tim prioritetima želimo da Karabakh i Istočni Zangezur postanu područja bez mina, sigurna za život i gospodarski razvoj.
Koliko je međunarodna suradnja važna u ovom procesu i koje su države ili organizacije trenutačno vaši najvažniji partneri?
Azerbajdžan se suočava s golemim problemom minske kontaminacije i za njegovo rješavanje potrebna nam je značajna međunarodna pomoć. Trenutačno surađujemo s više od 13 država i 15 međunarodnih organizacija, pa ih ovom prilikom neću sve pojedinačno nabrajati.
Govoreći o financijskom aspektu, do sada smo za razminiranje izdvojili oko 590 milijuna američkih dolara, pri čemu je čak 96 posto tog iznosa osigurala Vlada Azerbajdžana. To znači da, iako je broj međunarodnih donatora velik, njihov financijski doprinos još uvijek nije na razini koja bi odgovarala razmjerima problema.
Smatramo da je pitanje razminiranja prije svega pitanje humanitarne solidarnosti te vjerujemo da međunarodna zajednica treba posvetiti znatno više pozornosti ovom izazovu u Azerbajdžanu. Istodobno želim istaknuti da smo 2024. godine, zahvaljujući donaciji Republike Hrvatske, dobili osam pasa obučenih za otkrivanje mina, zajedno s odgovarajućom obukom našeg osoblja.
Prema sadašnjem napretku, kada očekujete da će najveći dio Karabakha biti očišćen od mina i siguran za normalan život civilnog stanovništva?
Prema Međunarodnim standardima za protuminsko djelovanje (IMAS), postoji razlika između područja koja su „oslobođena utjecaja mina“ i onih koja se smatraju potpuno „bez mina“. Kao što je već istaknuto, humanitarno razminiranje na oslobođenim područjima provodi se usporedno s povratkom bivših interno raseljenih osoba i obnovom infrastrukture, u skladu s godišnjim planovima rada. Naš je cilj stvoriti uvjete u kojima će stanovništvo moći živjeti u okruženju oslobođenom opasnosti od mina i drugih neeksplodiranih ubojnih sredstava.
Hrvatska i Azerbajdžan obje su se suočile s problemom minske kontaminacije. Vidite li mogućnost za još intenzivniju suradnju i razmjenu iskustava u području humanitarnog razminiranja?
Dana 12. ožujka 2012. godine u Bakuu je potpisan Memorandum o razumijevanju između Vlade Republike Azerbajdžan i Vlade Republike Hrvatske o suradnji u području protuminskog djelovanja i razminiranja. Sporazum je potom potvrđen Ukazom predsjednika Republike Azerbajdžan broj 620 od 25. travnja 2012. godine. Kao što sam već spomenuo, donacija pasa za otkrivanje mina koju je Hrvatska uputila Azerbajdžanu predstavlja izvrstan primjer razvoja naše međusobne suradnje.
Poznato je da je Hrvatska jedna od zemalja koja je također bila teško pogođena minama, a Hrvatski centar za razminiranje – Centar za testiranje, razvoj i obuku (CROMAC) međunarodno je priznat kao jedna od vodećih institucija u ovom području. Tijekom godina predstavnici obiju država redovito su sudjelovali na međunarodnim simpozijima o protuminskom djelovanju koje organizira CROMAC u Hrvatskoj, kao i na međunarodnim konferencijama koje u Azerbajdžanu organizira ANAMA.
Suradnja s CROMAC-om, posebice u području testiranja mehaničkih strojeva za razminiranje prema međunarodnim standardima, procjene njihove operativne učinkovitosti te razmjene znanja, informacija i stručnih iskustava, mogla bi dodatno ojačati suradnju naših institucija i pridonijeti humanitarnom razminiranju.
Kada je riječ o gospodarskoj suradnji, Azerbajdžan je od hrvatskih tvrtki nabavio mehaničke strojeve za razminiranje i rezervne dijelove tvrtke DOK-ING, kao i pse za otkrivanje mina koje su isporučile tvrtke DOK-ING Demining i Piper. Brojne lokalne tvrtke koje se u Azerbajdžanu bave humanitarnim razminiranjem također surađuju s hrvatskim partnerima pri nabavi rezervnih dijelova za strojeve za razminiranje te pasa za otkrivanje mina. U okviru te suradnje od 2021. godine nabavljeni su brojni strojevi za razminiranje hrvatske proizvodnje.
Hrvatska tvrtka DOK-ING međunarodno je poznata po svojim naprednim strojevima za razminiranje. Kako ocjenjujete njezin doprinos razminiranju u Azerbajdžanu i postoje li planovi za dodatno proširenje suradnje, uključujući razvoj ili primjenu novih tehnologija?
Kao što ste istaknuli, strojevi za mehaničko razminiranje koje proizvodi DOK-ING međunarodno su priznati, a njihov doprinos humanitarnom razminiranju u Azerbajdžanu iznimno cijenimo. Osim visoke kvalitete izrade i velike operativne fleksibilnosti, ovi su strojevi pokazali izvrsne rezultate u različitim uvjetima rada, uključujući zahtjevne i teško pristupačne terene te neravne krajolike.