Poslovni rezultati hrvatskih kompanija bolji su nego što to pokazuju svakidašnje jadikovke poduzetnika. Nakon što je obradila godišnje izvještaje za 2015., Fina navodi da su tvrtke, njih 106.000, udvostručile neto dobit u odnosu na 2014. godinu – s 8,5 na 17,1 milijardu kuna. Na osnovi te dobiti u državnu su blagajnu uplatili 5,5 milijardi kuna poreza na dobit. Podaci ne uključuju banke, osiguravajuća društva i ostale financijske institucije. Bolji poslovni rezultati koji su se ogledali kroz rast prihoda, izvoza i investicija odrazili su se i na radna mjesta, kojih je bilo 30-ak tisuća više nego prethodne godine.
Od izvoza svaka šesta kuna
Tvrtke su svojim zaposlenicima lani isplatile 5019 kuna prosječne plaće, što je oko 500 kuna manje od državnog prosjeka. Troškovi osoblja čine 13 posto ukupnih rashoda tvrtki i na njih odlazi 81 milijarda kuna. Fond za neto plaće približno 840.000 radnika zaposlenih u tvrtkama težak je 50 milijardi kuna, odnosno 8% svih troškova tvrtki, no povrh neto plaća tu su još i 31 milijarda kuna poreza i doprinosa, koji odnose 5 posto ukupnih rashoda. Uz radnike koji su radili puno radno vrijeme, poduzetnici su zaposlili i oko 26.000 radnika na nepuno radno vrijeme. Fleksibilni oblici zapošljavanja, očito, postaju popularni jer se u godini dana broj radnika koji su radili na nepuno radno vrijeme, najčešće četiri sata, povećao 22%. Po dvoznamenkastim stopama (18%) rastao je i angažman agencijskih radnika, za čiji je najam otišlo 478 milijuna kuna. Tvrtke rado zapošljavaju i preko učeničkih i studentskih servisa (11% rasta), za što su lani isplatili 778 milijuna kuna! Desetak se posto podebljao i budžet za stipendije (104 milijuna kuna). Jesu li manje otpuštali, ili su bili štedljivi, ali za petinu su pali i izdaci za otpremnine koje su lani tvrtke stajale oko 884 milijuna kuna.
Zamah koji se dogodio u ekonomiji bio je rezultat rasta izvoza kako robe tako i usluga u turizmu, osobne potrošnje te, prvi put nakon sedam godina, povećanja investicija. Završni izvještaji pokazuju da je 20.000 poduzetnika investiralo u novu dugotrajnu imovinu 38 milijardi kuna, što je povećanje od 14 posto te daje osnove za optimizam i daljnji nastavak rasta. Pokazalo se da povećanje izvoza nije bio statistička varka i rezultat raznih lučkih efekata, no neovisno o tome hrvatski su poduzetnici i dalje dominantno orijentirani na domaće tržište. U izvozu se zaradi tek svaka šesta kuna od 639 milijardi kuna ukupnih prihoda. Na strana se tržišta probilo 15.000 od 106.000 poduzetnika koliko ih imamo te su u izvozu ostvarili 115 milijardi kuna prihoda.
Trećina gubitaši
Najviše novca i dalje vrte veliki poduzetnici – njih tristotinjak – ali njihova je dobit stagnirala na 10,5 milijardi kuna, prvi put nakon dugogodišnjih minusa u plusu su i srednji poduzetnici (3,5 milijardi kuna), dok su mali kao najbrojniji i najžilaviji dio gospodarstva povećali dobit 50 posto – na tri milijarde kuna. Regionalno, najveći iskorak ostvarile su tvrtke u Istarskoj županiji, u kojoj je dobit gotovo učetverostručena, u Primorsko-goranskoj županiji utrostručena, a u Šibensko-kninskoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj udvostručena. Trećina poduzetnika i dalje posluje s gubicima, koji su lani bili oko 19 milijardi kuna, no iznos gubitaka smanjen je za četvrtinu u odnosu na prethodnu godinu. Dobit 68 tisuća tvrtki koje su iskazale pozitivan rezultat bila je oko 36 milijardi kuna.
Treba im oduzeti imovinu i dati neradnicima i uhljebima. Kako su se samo usudili poslovati sa dobiti.