Hitna puca po šavovima, stručnjaci predlažu reformu: Donosimo detalje

S ciljem da hitna medicinska skrb u Hrvatskoj postane dostupnije, brža i sigurnija za pacijente a da se istovremeno poboljšaju uvjeti rada za zdravstvene djelatnike, Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) je uz podršku 12 zdravstvenih organizacija predstavila prijedlog reforme hitne medicine. Na to su se odlučili jer je hitna medicina postala najuočljiviji simptom urušavanja javnog zdravstvenog sustava i sve više se suočava s ozbiljnim problemima - kroničnim nedostatkom specijalista hitne medicine i medicinskih sestara, preopterećenošću postojećih timova, neujednačenim standardima rada i velikim brojem intervencija zbog nedostatne dostupnosti primarne zdravstvene zaštite, a uslijed svih problema učestalo je i nasilje prema medicinskom osoblju. Potrebna je dubinska promjena načina na koji sustav funkcionira, uvjereni su. - Da vam plastično približim situaciju navest ću samo da je u 12 općih bolnica za koje smo uspjeli prikupiti podatke predviđeno 110 specijalista hitne medicine, a u pet KBC-ova i KB-ova još 110. No, stvarnost je da ih u tim općim bolnicama radi samo šest, a u velikim centrima njih 15 - navela je dr. Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.

HUBOL-ov prijedlog reforme predlaže promjenu naziva OHBP u Centar za hitnu medicinu (CHM), kako bi se umjesto percepcije "primanja" pacijenata u bolnicu, nedvosmisleno ukazivalo da se radi o djelatnosti hitne medicine. Trijažni postupak bi trebao postati standardiziran u svim bolnicama, a ne da je to, kao sada, negdje trijažna ambulanta a negdje pult na kojem se opisuju tegobe. U CHM-u bi pacijent s indikacijom za prijem morao bi biti hospitaliziran unutar najviše osam sati. Opservacija bi se ograničila na 24 sata, a sanitetski prijevoz i otpust pacijenta trebaju funkcionirati 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Takav model spriječio bi sadašnje gužve i zadržavanja i zagušenja odjela. U izvanbolničkoj hitnoj, novi model predviđa jačanje T2 timova, koje bi činili vozač i dvije medicinske sestre ili tehničara, a koji bi intervenirali isključivo u hitnim stanjima prema propisanim protokolima. Na otocima i u područjima udaljenim više od 80 kilometara od bolnice predlaže se stalna ambulanta hitne medicine s dva tima T1 i stalno prisutnim dvjema medicinskim sestrama, od kojih je jedna specijalistica hitne medicine. Za rasterećenje hitne, nužna su poboljšanja u obiteljskoj i palijativnoj medicini pa je u tom smislu nužno smanjiti administrativno opterećenje obiteljskih liječnika, omogućiti bolju dijagnostiku u domovima zdravlja, uključiti telemedicinska rješenja i osigurati dodatne administrativne djelatnike kako bi se pacijenti mogli obraditi na mjestu gdje su se prvotno javili.

HUBOL predlaže osnivanje Nacionalnog centra za palijativnu medicinu te uspostavu jasnog modela s anticipiranim planom skrbi (ACP), većim brojem mobilnih palijativnih timova, formiranje bolničkih odjela i hospicija. Bez radikalnih promjena u uvjetima rada, statusu i nagrađivanju zdravstvenog kadra nema stvarne reforme, navode i ističu da je trenutačno više od 70% radnih mjesta specijalista hitne medicine nepopunjeno. Predlažu skraćenje radnog tjedna s 40 na 32 sata, povećanje koeficijenata plaća, beneficirani radni staž i redovitu edukaciju za sve specijaliste i medicinske sestre i tehničare u hitnoj medicini. Za hitnu traže obveznu zaštitarsku službu, videonadzor, kontrolirane ulaze, redovite edukacije o deeskalaciji sukoba te psihološku podršku zaposlenicima izloženima stresu i nasilju. Dokument su 13. listopada poslali Ministarstvu zdravstva s prijedlogom za sastanak, a odgovoreno im je da je Ministarstvo osnovalo "stručnu radnu skupinu čiji cilj je sveobuhvatna analiza aktualnog stanja u hitnoj djelatnosti".

'Naša je trajna odgovornost osigurati sve potrebne resurse za učinkovito, dostupno i kvalitetno pružanje hitne medicinske pomoći. Budući da je posljednja reforma hitne medicine provedena 2012. godine, Ministarstvo zdravstva osnovalo je Radnu skupinu koja okuplja sve relevantne dionike s ciljem izrade najboljeg modela organizacije djelatnosti hitne medicine. Sve inicijative i prijedlozi koji mogu pridonijeti atraktivnosti, učinkovitosti i održivosti ove djelatnosti otvoreni su za raspravu, a Radna skupina već aktivno radi na njihovoj razradi. Kroz izmjene Pravilnika o pružanju djelatnosti hitne medicine unaprijedit ćemo uvjete rada zdravstvenih djelatnika te podići kvalitetu pružanja hitne medicinske skrbi u cijeloj zemlji. I ovim putem ističemo kako Ministarstvo cijeni interes i doprinos strukovnih udruga, organizacija te stručnih društava, stoga će prijedlozi biti razmotreni u okviru Radne skupine', poručili su iz MIZ-a.