Član Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić izvijestio je u četvrtak kako su hrvatski biskupi na redovitom 55. plenarnom zasjedanju HBK raspravljali o katehezi u novim okolnostima, pastoralnim kolokvijima za svećenike i uputama Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) o kurikularnoj reformi.
Na konferenciji za novinare mons. Hranić je izvijestio da je na zasjedanju, među ostalim, raspravljano i o tomu što MZO očekuje od HBK glede vjeronauka kao školskoga predmeta te što se u sklopu kurikularne reforme očekuje od stručne skupine za katolički vjeronauk.
"Stalo nam je do vjeronauka u školi ali i do kvalitete odgoja i obrazovanja uopće u Hrvatskoj", rekao je dodavši kako očekuju od MZO razvidan izbor stručnih i znanstvenih radnika koji će raditi na recenzijama kurikula.
Istaknuo je kako je posebno važno, kad je riječ o predmetima unutar odgoja i obrazovanja, a koji čine hrvatski jezik i hrvatski školski sustav hrvatskim, odnosno koji mu daju njegovu vlastitost, biskupi žele naglasiti važnost hrvatskoga jezika i književnosti, povijesti i drugih predmeta koji na bilo koji način štite sve dobro postignuto u davnoj i novijoj povijesti naše domovine.
"Stalo nam je da naš hrvatski sustav odgoja i obrazovanja poštuje vrijednosti i kulturnu tradiciju našega naroda te da doista to bude nacionalni i hrvatski sustav odgoja i obrazovanja", rekao je mons. Hranić dodavši kako bi to trebao biti sustav koji će, uza sve što je potrebno i dobro, znati i odgajati naše mlade i usmjeravati ih da poštuju svoj vlastiti identitet, povijest i kulturu.
Predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje - za predškolske, školske i visokoškolske katoličke i crkvene ustanove požeški biskup mons. Antun Škvorčević istaknuo je kako postoji veliko zanimanje roditelja za katoličke škole.
No ne radi se, kako je rekao, o ideološkom nego vrijednosnom predznaku povećanoga zanimanja.
Istaknuo je i kako su biskupi razgovarali, zbog obveza između države i HBK, o definiranju glavnih predmeta u katoličkim školama te dodao kako pokušavaju riješiti problem radom na izradbi novoga kurikula.
Najavio je i kako HBK kroz izradbu dokumenta želi definirati identitet katoličkih škola u Hrvatskoj u okviru suradnje između Republike Hrvatske i Svete Stolice.
Predsjednik Hrvatskoga Caritasa varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak najavio je susret hrvatskih i slovenskih katolika u Stičnu na koji hodočasti oko 2 tisuće hrvatskih vjernika u 40 autobusa. "Želimo zajedno moliti da se međusobna prijeporna pitanja riješe na miran način", poručio je mons. Mrzljak. Izvijestio je i kako su biskupi raspravljali o katehezi Roma, kojih u njegovoj biskupiji ima oko 12 tisuća.
Izvrsno! Ako postoji veliki interes za katoličke škole, neka djeca idu u katoličke škole!