Gotovinina obrana dovodi u pitanje Gojanovićevo sudjelovanje u Oluji

Foto: import
Gotovinina obrana dovodi u pitanje Gojanovićevo sudjelovanje u Oluji
20.05.2008.
u 14:51
Pogledaj originalni članak

Haaško suđenje trojici hrvatskih generala Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču nastavljeno je u ponedjeljak protuispitivanjem bivšeg pripadnika HV-a Vladimira Gojanovića. Ispitivao ga je Luka Mišetić, branitelj generala Gotovine, a tijekom ispitivanja Mišetić je nastavio dovoditi u pitanje sudjelovanje svjedoka u Oluji.

Gojanović je prvi Hrvat, svjedok tužiteljstva, koji svjedoči u postupku protiv hrvatskih generala optuženih za zločine počinjene tijekom vojno-redarstvene akcije Oluja, a u današnjem je iskazu u više navrata potvrdio da se njegova saznanja o situaciji na terenu temelje na glasinama.

Mišetić je Gojanovića suočio s izjavom Ratka Despota, vojnika srpske nacionalnosti koji je bio dragovoljac 1. pješadijske bojne 113. brigade, a koji je sa šestoricom vojnika za vrijeme akcije Oluja 5. kolovoza bio u selu Đevrske.

"Uvečer je nas sedam ušlo u Đevrske. Siguran sam da Vladimir Gojanović nije bio s nama. Tijekom operacije Oluja on nije bio pripadnik moje jedinice", piše u Despotovoj izjavi u kojoj su navedena imena njegovih suboraca, sudionika spomenutog događaja.

Gojanović je, naime, tvrdio da je s tom skupinom boravio u selu Đevrske koje je, kad su ušli u selo, "bilo u dobrom stanju, a tjedan dana kasnije potpuno razoreno i opljačkano".

I Tihomir Miš, dočasnik 2. satnije 1. pješadijske bojne 113. brigade, također sudionik spomenutog događaja, dao je pisanu izjavu u kojoj tvrdi da "Vladimir Gojanović nije bio s nama".

"Kao dočasnik satnije znao sam sve svoje ljude. U Đevrske smo stigli oko 21 sat sa zapovjednikom Josipom Elezom. Vladimir Gojanović nije bio s nama", piše u izjavi u kojoj su navedena istovjetna imena boraca koje spominje i Despot.

Mišetić se osvrnuo na njegovu izjavu iz 2005. godine u kojoj Gojanović navodi da su se u vojarni Bribirski knezovi uzimale zapljenjene stvari, "što je osramotilo 113. brigadu i HV" i upitao ga je li to osobno vidio, na što je Gojanović odgovorio da nije vidio što se nalazilo u vojarni te da se njegova saznanja temelje na "glasinama".

Potvrdio je također da svojim nadređenima nikada nije prijavio ubojstvo ratnog zarobljenika, namjeru silovanja dviju žena i pokušaj paljenja kuće u kojoj se nalazila jedna starica, a koje je on, kako tvrdi, spriječio.

Na pitanje je li točno da je te incidente "prijavio jedino ovom tribunalu", Gojanović je kazao da je to prijavio "Haaškom sudu i javnosti, ali javnosti ne na toliko konkretan način kao sudu".

Svjedočeći o paljenju pošte u selu Kistanje 5. kolovoza 1995., Gojanović je rekao da su mu to ispričali pripadnici 142. brigade, a ne Ivica Petrić, njegov prijatelj i glavni tajnik Hrvatske udruge razvojačenih branitelja Domovinskog rata (HURBDR) kojoj je Gojanović predsjednik.

Petrić, koji u Haagu prati suđenje, bio je pripadnik 15. domobranske brigade o čemu je Gojanović, prema vlastitim riječima doznao nakon Oluje. Odslužio je šestgodišnju kaznu zbog ubojstva srpskog civila u Zrmanji. Na suđenju je priznao krivnju, no kasnije je tvrdio da mu je cijeli slučaj "namješten".

Gojanovića su u nastavku procesa protuispitivali Gillian Higgins, iz odvjetničkog tima obrane generala Ivana Čermaka, i Goran Mikuličić, branitelj Ivana Markača. Higgins je tražila objašnjenje Gojanovićeve izjave iz 2005. u kojoj piše da je Čermak iz tvornice u Kistanju omogućio odvoženje sve opreme da bi u izjavi od prije dva tjedna kazao da se ne radi o Čermaku, nego da je mislio na "Čermakove ljude".

Higgins je ustvrdila da se radi o "prilično velikoj netočnosti". Gojanović je, kako tvrdi, informacije o pljački u Kistanju dobio poslije 2000. godine od pripadnika 142. bojne, istaknuvši da je "haaškim istražiteljima situaciju objasnio prema glasinama".

Osobnih saznanja o tome, kako je rekao, nema. Govoreći o spomenutoj pljački tvornice u Kistanju Gojanović nije znao reći o kojoj se radi, smatrajući da postoji samo jedna, a Higgins je navela da su postojale dvije, TVIK i Jadran.


Kako je Gojanović na početku današnje rasprave kazao da je tijekom vikenda dobio dodatne dokumente od Ivice Petrića koji bi mogli pomoći u utvrđivanju njegova statusa kao pripadnika 113. šibenske brigade, Mikuličića je zanimalo navodi li se u njegovoj važećoj vojnoj iskaznici (prethodna je poništena), ime 113. brigade. Gojanović je kazao da se navodi samo šifra jer se radi o vojnoj tajni, potvrdivši da "kod predavanja dokumenata nije tražio razrješenje vojne tajne".

Kada ga je branitelj pitao o zaslugama za koje je Gojanoviću dodijeljena medalja Oluja, svjedok je rekao da nije riječ o njegovoj medalji:
"Ja sam u Oluji bio pripadnik 113. brigade, a ne 4. gardijske. Budući da mi je medalja Oluja dodijeljena kao pripadniku 4. brigade, a ne 113 brigade, ja tu medalju iz moralnih razloga nisam ni uzeo niti sam podigao ikakvu medalju Oluje".

Suočen s fotografijom koja je objavljena u Večernjem listu na kojoj se vidi da mu je na prsima medalja Oluja, Gojanović je rekao da je to medalja njegova suborca, a on ju je nosio kao znak solidarnosti.

Navedene dokumente, uključujući i odgovor Carle del Ponte od 18. studenoga 2003., Gojanović je predao sudskom vijeću. Na pitanje obrane odakle mu dokumenti, rekao je da ih je počeo prikupljati nakon izlaska iz zatvora Ivice Petrića. Obrana i tužitelj nemaju prigovora da ih Vijeće usvoji uz prethodno utvrđivanje autentičnosti i ti se dokumenti vode kao dokazni predmet Sudskog vijeća.

Gojanović je na početku današnje rasprave izrazio zabrinutost za sigurnost svoje obitelji u Šibeniku zbog svjedočenja na Tribunalu. Haaško tužiteljstvo, međutim, nije tražilo nikakve zaštitne mjere za Vladimira Gojanovića o čemu odluku donosi sudsko vijeće.

Haaško suđenje Gotovini (52), Čermaku (58) i Markaču (52) počelo je 11. ožujka ove godine, šest i pol godina nakon podizanja prve optužnice u predmetu.

Pri kraju rasprave tužiteljstvo je uvelo novog svjedoka Aleksandra Černjickog, promatrača UN-a u sektoru Jug u mjestu Potkonje, koji je, kako piše u izjavama, tužiteljstvu iz svibnja 2002. i prosinca 2007., svjedočio o pljački i paležu nakon Oluje. Tijekom Oluje, u razdoblju od 2. do 8. kolovoza nalazio se na godišnjem odmoru. Njegovo svjedočenje nastavit će se u utorak, a nakon njega bi, uz zaštitne mjere, pseudonim i izobličenje lika, trebao svjedočiti "svjedok 69" - Srbin iz Hrvatske.

(ri)

Pogledajte na vecernji.hr