Između slavonske ravnice i šumovitih obronaka Papuka krije se jedan od najzanimljivijih krajolika kontinentalne Hrvatske. Na prvi pogled, Papuk je mjesto za izlet: šetnju Jankovcem, uspon do vidikovca, dan u hladu bukovih šuma, obilazak slapa Skakavac ili aktivniji boravak u Adrenalinskom parku Duboka. No iza te slike zelenila i izletišta stoji puno starija priča. U stijenama, fosilima i reljefu Papuka sačuvani su tragovi vremena u kojem je ovim područjem dominiralo Panonsko more, zbog čega ovaj park prirode nije samo prostor za odmor, nego i mjesto na kojem se može razumjeti geološka prošlost Slavonije.
Papuk je 2007. postao prvi geopark u Hrvatskoj, a od 2015. nosi i oznaku UNESCO svjetskog geoparka. Upravo je projekt “Geo priče UNESCO geoparka”, sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, imao važnu ulogu u tome da se ta prirodna i geološka baština posjetiteljima približi kroz jasnije, dostupnije i sadržajnije iskustvo, od edukativnih centara do adrenalinskog parka, vidikovaca i bolje prometne povezanosti.
Papuk je danas više od običnog izleta
Jedna od ključnih točaka nove posjetiteljske infrastrukture je Geo-info centar u Voćinu, u kojem se geološka, biološka i kulturno-povijesna baština Papuka predstavlja kroz 5D kino, izložbene postave, interaktivne sadržaje, edukativni kutak i suvenirnicu. Svi su sadržaji dostupni i posjetiteljima ograničenih mogućnosti kretanja pa priča o Papuku ondje otvara širokom krugu posjetitelja.
“Zacrtan cilj projekta bio je povećati privlačnost zaštićenog područja ulaganjem u posjetiteljsku infrastrukturu i time povećati broj dolazaka”, ističe Sanja Galović iz Javne ustanove Park prirode Papuk. Dodaje kako se time željelo potaknuti i veći broj dolazaka u Virovitičko-podravsku i Požeško-slavonsku županiju, na čijem se području Park rasprostire. “To smo i ostvarili te pozicionirali zaštićeno područje kao jednu od najposjećenijih destinacija na karti kontinentalne Hrvatske”, kaže Galović.
U Velikoj se nalazi Kuća Panonskog mora, mali posjetiteljski centar u kojem zbirka fosila i multimedijski sadržaji objašnjavaju kako je Panonsko more nastalo i nestalo te kakvi su uvjeti života postojali na području današnjeg Papuka. Za one koji prirodu radije upoznaju u pokretu, tu je Adrenalinski park Duboka u Velikoj, sadržaj namijenjen obiteljima, grupama i mlađim posjetiteljima. Galović ga opisuje kao mjesto koje “razgibava mišićnu i koštanu strukturu uz puno adrenalina i malo straha”.
Papuk se, naravno, i dalje najviše doživljava na otvorenom. Jankovac ostaje najpoznatije i najposjećenije izletište Parka, no sama park-šuma nije bila predmet ulaganja kroz projekt “Geo priče UNESCO geoparka”. Važan dio projekta bila je prometnica duga 8,1 kilometar kojom se do Jankovca dolazi iz dva smjera. Taj je dio ulaganja provela partnerska institucija, Županijska uprava za ceste Virovitičko-podravske županije, a za posjetitelje to znači jednostavniji i sigurniji dolazak do jedne od najprepoznatljivijih točaka Papuka. Duž bila planine Papuk, kojim prolazi Slavonski planinarski put, postavljeno je i šest vidikovaca na dominantnim kotama.
Da se ulaganje odrazilo na interes posjetitelja, najbolje pokazuju brojke. Kada je projekt prijavljivan 2016. godine, Papuk je bilježio nešto više od 5200 posjetitelja. “Otkad je projekt završio, od 2021. godine do danas, posjećenost se godišnje bilježi između 82.000 i 89.000”, navodi Galović. Pritom napominje da se broj posjetitelja prati samo kroz prodane ulaznice na nekoliko punktova, pa je stvaran broj ljudi koji dolaze na Papuk vjerojatno i veći.
Veći broj posjetitelja osjetio se i izvan granica Parka. Prema riječima Sanje Galović, turističke zajednice u Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji bilježe povećanje turističkih dolazaka i noćenja, a s većom vidljivošću Papuka povećao se i broj iznajmljivača smještaja te lokalnih ugostitelja. Tijekom projekta uspostavljena je i suradnja s lokalnim proizvođačima, iznajmljivačima, ugostiteljima i drugim dionicima kroz program 100% PAPUK. Partneri programa mogu koristiti istoimeni amblem i slogan “S gore koja pamti more” na etiketama i promotivnim materijalima svojih proizvoda i usluga.
“Time su ‘uskočili u vlak’ veće vidljivosti ovog područja”, kaže Galović. Suradnja s lokalnom zajednicom vidi se i u suvenirnicama Parka. Tijekom projekta izrađeno je 15 posebno osmišljenih suvenira koji interpretiraju zanimljivosti geološke, biološke i kulturno-povijesne baštine Papuka. “S ponosom možemo reći da veliku većinu suvenira koje nudimo u naše tri suvenirnice, a uskoro i četvrtoj, proizvode upravo lokalni partneri”, ističe Galović.
Iza nove posjetiteljske priče stoji projekt vrijedan 11,95 milijuna eura
Projekt “Geo priče UNESCO geoparka” provodila je Javna ustanova Park prirode Papuk, uz partnerstvo Županijske uprave za ceste Virovitičko-podravske županije. Provodio se od 9. ožujka 2016. do 31. ožujka 2020., a Geopark je svoja vrata posjetiteljima otvorio u prosincu 2021. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 11,95 milijuna eura, od čega je 8,71 milijun eura osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Europska unija financirala je 85 posto projekta, dok je hrvatsko sufinanciranje iznosilo 1,54 milijuna eura, odnosno 15 posto.
Put do toga nije bio jednostavan. “Kao i u svakom životnom ciklusu nekog projekta, od početka pripreme do kraja provedbe pa i petogodišnjeg izvještavanja nakon završetka, nanizao se niz uspjeha, neuspjeha, anegdota, uspomena i trenutaka koje je najproduktivnije ostaviti u zaboravu. Odlučili smo izvući iz ovog projekta pouke koje smo ugradili u pripremu i provedbu kasnijih projekata, i možemo reći da je iskustvo neprocjenjiva podloga pri strateškom planiranju razvoja nekog područja”, kaže Galović.
Osijek je dobio prostor koji mu je godinama nedostajao
Ako se na Papuku učinak europskog ulaganja vidi u novim sadržajima, većem broju posjetitelja i snažnijem povezivanju s lokalnim proizvođačima, u Osijeku se vidi u prostoru koji je gradu i županiji godinama nedostajao. Gospodarski centar Osječko-baranjske županije otvoren je u travnju 2023. godine, a već u prve tri godine pokazao je koliko je takav prostor bio potreban poduzetnicima, obrtnicima, OPG-ovima, institucijama i organizatorima događanja.
U Gospodarskom centru danas se izmjenjuju sajmovi, konferencije, poslovni susreti, stručni skupovi, radionice i događanja koja okupljaju poduzetnike, obrtnike, OPG-ove, institucije, stručnjake, studente i građane. U jednome prostoru predstavljaju se lokalni proizvođači, velike tvrtke, obrazovne institucije i razvojne inicijative, a upravo je to bila ideja projekta: Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji dati mjesto na kojem se gospodarstvo može vidjeti, povezivati i razvijati.
Zgrada 1. izgrađena je kao multifunkcionalni objekt površine gotovo 5000 četvornih metara, s izložbenim prostorom u prizemlju, četiri multifunkcionalne dvorane za poslovne sastanke, prezentacije i popratna događanja te uredskim prostorima na katu. Projektirana je prema načelima održive gradnje, uz korištenje obnovljivih izvora energije i standard gotovo nulte energije u zgradama.
“Bio nam je potreban adekvatan prostor koji bi potaknuo poduzetničke aktivnosti na području županije”, kaže Marijana Prskalo, pomoćnica pročelnika upravnog odjela Grada Osijeka. Novi objekt poduzetnicima, obrtnicima, OPG-ovima i drugim gospodarskim subjektima omogućuje da svoje proizvode i usluge predstave u reprezentativnom okruženju, pronađu nove partnere i otvore prostor za nova tržišta.
“To je zgrada u kojoj se mogu održavati manji i veći sajmovi, razna događanja, poslovni susreti i prezentacije. Dan Županije, koji je nedavno održan, bio je 100. događaj u ove tri godine, što govori koliko je prostor iskorišten i koliko je velika zainteresiranost”, ističe Prskalo.
Brojke potvrđuju da prostor nije ostao samo nova infrastruktura. Od otvorenja u travnju 2023. do kraja 2025. godine u Gospodarskom centru održano je 86 događanja, a samo u 2025. kroz njega je prošlo više od 30.000 posjetitelja. Nakon 23 događanja u 2023. i 28 u 2024., u 2025. održano ih je 35, od sajmova poput WineOS-a, Proljetnog i obrtničkog sajma, Tehnicooluma i Sajma zanimanja do konferencija, stručnih skupova, radionica i poslovnih susreta. U 2026. godini centar je već ugostio 16 događanja, a do kraja godine rezervirano ih je još 14.
Učinak takvog prostora ne vidi se samo u broju manifestacija, nego i u susretima koji se ondje događaju. “Mi sada tu dovodimo događaje koji se prije nisu imali gdje organizirati i svaki takav događaj generira nove susrete, nove inicijative i apsolutno se promijenila gospodarska slika”, kaže Prskalo. Važno je i to što Gospodarski centar nije prostor samo za velike sustave. “To je jedna jako lijepa pozornica i za male OPG-ove i za velike gospodarstvenike”, dodaje.
Iza nove gospodarske platforme stoji projekt vrijedan 10,08 milijuna eura
Projekt je provodila Osječko-baranjska županija, uz partnerstvo Grada Osijeka, od 2021. do 2023. godine, u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”, kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja, odnosno ITU mehanizam. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 10,08 milijuna eura, od čega je 7,21 milijun eura osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Europska unija financirala je 72 posto projekta, dok je hrvatsko sufinanciranje iznosilo 2,87 milijuna eura, odnosno 28 posto.
Za lokalnu zajednicu taj je omjer bio presudan. “S obzirom na to da je riječ o financijski izuzetno zahtjevnom projektu, bez EU sredstava mi to sigurno ne bismo bili u stanju. Osječko-baranjska županija ne bi imala dovoljno sredstava ili bi ovaj projekt morala financirati kroz više godina. Bilo je važno da EU prepozna ovu potrebu i omogući nam financiranje jednog takvog projekta”, kaže Prskalo.
I ovdje se iza projektnih brojki krije vrlo konkretan rad ljudi. Jedna od najupečatljivijih epizoda bila je doprema drvenih krovnih nosača iz Austrije, kako se prisjeća Marijana Prskalo. Neki od njih dugi su više od 40 metara, a njihov prijevoz zahtijevao je noćno praćenje tereta, skidanje rasvjete, demontaže na kružnim tokovima i logistiku za teret dug 57 metara.
“To jutro kad su nosači dolazili iz Austrije, cijela ekipa s gradilišta našla se u pet ujutro na gradilištu, s kavicom i s dronom. Lijepo smo dočekali naše nosače jer je to nešto što ne možete često vidjeti. Stvarno je bilo fascinantno”, prisjeća se Prskalo.
Uz velike građevinske trenutke bilo je i onih manje vidljivih, ali jednako važnih poslova. “Opreme je bilo stvarno puno. Kolegica i ja zalijepile smo više od 2500 naljepnica na raznu opremu jer u projektu svaki komadić opreme morate označiti da je sufinanciran sredstvima EU”, kaže Prskalo. Za ljude koji su na njemu radili, Gospodarski centar nije ostao samo još jedan projekt. “Provela sam tri godine na tome, poznajem svaku lajsnu, prozor i vrata. To je projekt u koji ste emotivno uključeni, jer tako velik projekt ne možete raditi bez srca i bez duše”, kaže Prskalo.
Sredstva iz EU fondova pomažu izgradnji lokalnih zajednica
Na prvi pogled, Park prirode Papuk i Gospodarski centar u Osijeku pripadaju različitim svjetovima. Jedan se oslanja na prirodu, geološku baštinu, turizam i edukaciju, drugi na poduzetništvo, sajmove, konferencije i poslovne susrete. No povezuje ih ono što je za lokalnu zajednicu najvažnije: oba su projekta stvorila prostore i sadržaje koji ne ostaju prazna infrastruktura, nego se pune ljudima, događanjima, suradnjama i novim prilikama.
Na Papuku se to vidi u većem broju posjetitelja, lokalnim proizvođačima, novim suvenirima, smještaju i ugostiteljskoj ponudi koja raste uz vidljivost Parka. U Osijeku se vidi u događanjima koja prije nisu imala odgovarajuću adresu, u desecima sajmova i konferencija, tisućama posjetitelja i novim poslovnim susretima. U oba slučaja EU fondovi postali su vidljivi tek onda kada su se pretvorili u mjesta u koja ljudi dolaze, u kojima se povezuju i iz kojih korist ima šira zajednica.
Sadržaj nastao u suradnji s Europskom komisijom.