Gdje se u Europi živi najbolje od plaće? Zarada od 11.000 do preko 85.000 eura godišnje, evo gdje je Hrvatska

Bruto plaće nisu najprecizniji pokazatelj za međusobno uspoređivanje europskih država, jer se stope poreza na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje znatno razlikuju, a neke zemlje dodatno podupiru kućanstva s djecom. Stoga je godišnja neto plaća korisniji alat za usporedbu. Nameće se pitanje koje zemlje u Europi pružaju najviše prosječne neto plaće? Gdje se u prosjeku najviše zarađuje? I kada se zarade prilagode prema kupovnoj moći, značajne razlike ostaju prisutne. Prema Eurostatu, u 2024. godini godišnje neto plaće unutar EU-a kretale su se od 11.074 eura u Bugarskoj do 50.410 eura u Luksemburgu, dok je prosjek Unije bio 29.573 eura, piše Euronews.

Podaci se odnose na samce bez djece koji ostvaruju 100 % prosječne plaće, no analizirane su i druge varijante. Među trima zemljama EFTA-e i kandidatskom Turskom, Švicarska prednjači s najvišom neto zaradom – 85.631 eura, a slijedi je Island sa 57.573 eura. Norveška je peta s 47.232 eura, što potvrđuje dominaciju država izvan EU-a u pogledu visine neto primanja. Nordijske zemlje također bilježe visoke neto plaće: Danska (43.913 eura), Finska (36.877 eura) i Švedska (36.147 eura), sve iznad europskog prosjeka. Unutar EU-a, iza Luksemburga slijede Nizozemska (47.892 eura) i Irska (46.208 eura) s najvišim neto zaradama. S druge strane, zemlje juga Europe poput Italije (24.797 eura), Španjolske (24.571 eura) i Grčke (18.709 eura) znatno su ispod prosjeka. Istočne članice, Rumunjska (12.655 eura), Bugarska (11.074 eura) i Mađarska (13.883 eura), imaju najniže neto plaće u Uniji, dok se Turska (11.440 eura) nalazi tek malo iznad Bugarske.

Od četiri najveće ekonomije EU-a, Njemačka ima najvišu neto zaradu (39.594 eura), zatim Francuska (32.354 eura), dok Italija i Španjolska, obje s nešto manje od 25.000 eura, zaostaju za prosjekom. Kada se zarade prilagode prema standardima kupovne moći (PPS), raspon neto primanja unutar EU-a kreće se od 16.784 eura u Slovačkoj do 40.948 eura u Nizozemskoj, dok je prosjek na razini EU-a 28.906 eura. Dodamo li i zemlje izvan Unije, Švicarska i dalje drži prvo mjesto s 48.331 eura (PPS), ispred Norveške (38.712 eura), dok treće mjesto zauzima Nizozemska. Luksemburg (37.630 eura) i Austrija (37.359 eura) zaokružuju prvih pet. Jasno je izražena razlika između istoka i zapada Europe, s većinom zemalja istočne, baltičke i balkanske regije u donjem dijelu ljestvice.

Portugal je iznimka, premda se zemljopisno nalazi na zapadu Europe, njegov ekonomski položaj s PPS-om ispod 20.000 više podsjeća na istočnoeuropske države. U nominalnim iznosima, razlika između najviše (Luksemburg) i najniže (Bugarska) neto zarade u EU-u iznosi više od 4,5 puta. Kada se zarade usklade prema kupovnoj moći, ta se razlika smanjuje na 2,4 puta, i to između Slovačke i Nizozemske. Među četiri najveće ekonomije, samo Njemačka ima PPS iznad europskog prosjeka. Kućanstva s djecom generalno ostvaruju više neto zarade od samaca. Tako, dok prosječan samac bez djece u EU ima godišnju neto plaću od 29.573 eura, par s jednim zaposlenim i dvoje djece ostvaruje 35.656 eura. Razlika proizlazi iz poreznih olakšica i obiteljskih naknada.

Jedina zemlja u kojoj sastav kućanstva ne utječe na neto primanja je Turska. U državama poput Cipra, Finske, Norveške, Španjolske i Švedske razlike postoje, ali su male - ispod 10 %. Najveći porast neto zarade za kućanstva s djecom bilježe Slovačka, Poljska, Luksemburg i Belgija, gdje su zarade više za preko 40 % u odnosu na samce. Primjerice, u Slovačkoj prosječna neto zarada raste s 14.070 eura (samac bez djece) na 19.851 eura za par s jednim zaposlenim i dvoje djece. Parovi s dvoje djece i oba zaposlena generalno imaju veće neto prihode od kućanstava bez djece, iako je razlika manja nego kod obitelji s jednim zaposlenim. U prosjeku, ta kućanstva u EU-u imaju neto zaradu od 63.523 eura.