Toplinski val i dalje trese Europu na onim mjestima na kojima to inače ne očekujemo.
– Ne pamtimo ovako toplo ljeto, znalo je biti vruće, ali ne ovoliko dana zaredom s temperaturama iznad 30 stupnjeva. Nismo navikli na ovo, inače je ljeto ovdje vrlo ugodno – rekla nam je Laura, studentica iz finskog grada Jyväskylä, udaljenog 270 km sjeverno od Helsinkija gdje smo bili na WRC svjetskom prvenstvu u reliju.
U posljednja četiri dana temperature su iznad 30 stupnjeva, a već u devet ujutro znalo je biti 26 stupnjeva a sparine su i noću. Finci nisu baš ni pripremljeni na ovakvu vrućinu pa je u trgovinama teško pronaći kremu za sunčanje, a stotine tisuća posjetitelja relija doslovno su se pržile na jakom suncu, kao u nekim tropskim krajevima.
A finske su vlasti stalno strogo upozoravale da se pazi s opušcima i vatrom u šumama gdje se reli održavao kako se ne bi dogodili požari koji su poharali susjednu Švedsku.
Teza o mlaznoj struji
Što se dogodilo i kako je moguće da su temperature toliko narasle u dijelovima Europe gdje to inače nije slučaj? Prema istraživanju Sveučilišta u Oxfordu, ovoljetne visoke temperature tek su nagovještaj onoga što slijedi. Istraživači njihova Environmental Change Institutea (Instituta za promjene u okolišu) pod okriljem School of Geography and Environment, odnosno škole za geografiju i okoliš, zaključili su kako su klimatske promjene i više nego udvostručile mogućnost toplinskog udara u Europi.
Ta suradnja s mrežom World Weather Attribution daje jasan zaključak kako je nešto što je ne tako davno smatrano neuobičajeno toplim vremenom sada postati normalnim, a na nekim je mjestima to već i postalo.
VIDEO "Već dva dana ne mogu ništa odraditi" - Evo kako se građani nose s toplinskim udarom
Među ogromnim brojem studija koje se bave klimatskim promjenama ova bi mogla biti doista relevantnom jer za istraživanje su odabrane one meteorološke stanice što se njima prikupljenim podacima može pristupiti u stvarnom vremenu. Riječ je o stanicama u Finskoj, po jednoj u Danskoj, Republici Irskoj, Nizozemskoj, Norveškoj i Švedskoj.
Usporedba s vrijednostima meteoroloških postaja na istim mjestima pokazale su kako se planet definitivno zagrijava te je mogućnost da dođe do ovakvog toplinskog udara sada dvostruko veća. Postoji, međutim, jedna rezerva, a to je da je ova studija rađena na prognozama, a ne na konačnim vrijednostima, jednostavno zato što toplinski udar još traje.
Analiza uglednog The Guardiana koja se oslanja na ovo istraživanje upućuje i na mlaznu struju, atmosfersko strujanje vrlo velike brzine koje puše oko cijele Zemlje u smjeru zapad-istok te ima veliku ulogu u određivanju vremena u Europi. Ona je u periodu od dva mjeseca protjecala sjevernije nego inače.
Stvoreni je visoki pritisak britanske otoke i veći dio kontinentalne Europe ostavio u znoju dok je Island bio okupan oblacima i olujama koje bi se inače pojavljivale južnije. Moguće je kako su na položaj mlazne struje utjecale i temperature na sjeveru Atlantika koje su u suptropima bile relativno toplije, a hladnije južno od Grenlanda. Nešto slično zaključili su i znanstvenici NASA-e. Njihov je Peter Gibson proučio povijesne temperaturne vrijednosti prikupljene kroz Goddardov Institut za svemirske studije.
– Ako se planet nastavi zagrijavati, jasno je da ćemo nastaviti gledati događaje poput ovih, ali još frekventnije, ozbiljnije i dulje. Dijelovi Europe i Sjeverne Amerike mogli bi imati dodatnih 10 do 15 dana toplinskog udara na svaki stupanj globalnog zatopljenja dodan na ovo što smo do sada vidjeli – kaže Gibson koji potvrđuje tezu o mlaznoj struji.
– Znanstvenici još rade na detaljima na koji način klimatske promjene utječu na mlaznu struju. Ali već znamo kako se globalna klima povećala za oko jedan Celzijev stupanj, što upućuje na neki ljudski utjecaj, govori NASA-in znanstvenik. Stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu i neovisni konzultant dr. Darko Znaor slaže se s njim.
– Nedvojbeno se klima mijenja jer ovakve ekstremne temperature na pojedinim područjima nisu zabilježene. Za vikend je u Nizozemskoj, gdje često boravim, zabilježena najveća do sada izmjerena temperatura, 37,2° Celzija. Je li to zbog makrociklusa ili je tome pridonio i čovjek? Ne isključujem prvo, ali sasvim je sigurno kako je i čovjek u tome sudjelovao. Ta promjena, porast temperature od nekih 0,7 do 1 °C možda se nekima ne čini prevelikom i preozbiljnom, no mi takvu promjenu osjećamo i u svojem tijelu, kaže dr. Znaor.
- Čini mi se da je Zemlja živo biće koje ima svoje zakonitosti isto kao i mi. I to što Norveška sada ima temperature više od Brača, Zemlja itekako osjeća. I što sada napraviti? Prilagođavamo se ovim klimatskim promjenama, a ta je prilagodba daleko šira nego što bi se možda učinilo. I kod nas se vremenske prilike mijenjaju, no meni većim problemom izgleda njihova učestalost. Recimo, u Međimurju su sada tuče normalna pojava dok smo ih prije bilježili svakih četiri ili pet godina. Ono što je loše jest da se svim tim izolacijama, poput klima-uređaja, izoliramo i od prirode, olakšavamo si život, ali idemo prema tendenciji života ispod staklenog zvona, farmi ispod plastenika ili u zgradama, a priroda će biti negdje izvan nas. Moramo i smanjiti uzroke klimatskih promjena. Tu spada smanjenje nivoa stakleničkih plinova, dakle utjecaja čimbenika poput transporta. Često se u tom kontekstu spominje i meni bliska poljoprivreda čiji je utjecaj u nas prilično nizak. No ako se poveže cijeli lanac od petrokemije do kante za otpad, onda je to utjecaj i od 30 posto – zaključuje dr. Znaor.
Ovog tjedna počeo je toplinski udar i u nas, no ne s tako visokim temperaturama kao u ostatku Europe, a s naglaskom na priobalna područja. Doc. dr. sc. Krešo Pandžić s DHMZ-a pojasnio nam je kretanja u našem području.
Pakleno ljeto 2017.
– Na Zagreb-Griču, gdje se temperatura zraka mjeri od 1861. godine maksimalna temperatura u iznosu 40,3 stupnja Celzija zabilježena je 5. srpnja 1950. godine. Do sada apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, izmjerena u hladu meteorološke kućice, zabilježena je 4. kolovoza 1981. u Pločama i iznosila je 42,8°C. Ljeto 2017. godine bilo je znatno toplije od višegodišnjeg prosjeka u kombinaciji sa sušom, što je rezultiralo mnogobrojnim šumskim požarima u priobalju za razliku od ljeta 2018. koje je promjenjivo i razmjerno vlažno pa su jači šumski požari izostali kao i pojava temperaturnih rekorda. Razlog za to treba tražiti prije svega u atmosferskom strujanju koje u konačnici može biti pod utjecajem globalnog zatopljenja (više energije i vlage u zraku zbog globalnog zatopljenja) – kaže dr. Pandžić.
VIDEO Što Zagrepčani misle o kupanju u jarunskom jezeru
visoke temperature su u skladu s "političkom korektnošću"... doseljenici se moraju osjećati kao doma....