Ove godine do kraja siječnja izdano je 12.556 dozvola za boravak i rad stranim radnicima ili 4612 dozvola manje nego u siječnju lani, a prvi put u nekoliko godina, otkako se Hrvatska okrenula uvozu radnika, Filipinci su izbili na prvo mjesto. Naime, Filipincima je u siječnju izdano najviše radnih dozvola (2433), zatim državljanima BiH (2181), Nepala (2159), te Srbije (1248) i Indije (990). Usporedbe radi, u siječnju prošle godine Nepalci su bili na prvom mjestu po broju izdanih radnih dozvola (4309), a Filipinci na trećem (2247). Nije to neočekivano jer od lani je izraženiji pad broja radnih dozvola u graditeljstvu kako se konstrukcijska obnova bliži kraju, za razliku od ugostiteljstva.
Filipinci se češće zapošljavaju u ugostiteljstvu, a uz njihov nacionalni jezik i engleski im je službeni jezik, kao i latinično pismo, što im olakšava prilagodbu i učenje hrvatskog jezika u odnosu na one radnike iz Azije koji ne znaju engleski jezik i ne koriste se latinicom. Naime, izmjenama Zakona o strancima propisano je da će svi strani radnici nakon godine boravka morati znati minimalnu A1.1. razinu hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Inače, u cijeloj prošloj godini najveći broj dozvola za boravak i rad izdan je državljanima BiH (32.225), Nepala (31.708), Srbije (24.278) te Filipina (17.629) i Indije (15.400). U Hrvatskoj udruzi poslodavaca također smatraju da strani radnici trebaju naučiti hrvatski jezik, no neki u HUP-u drže da pomoćni radnici trebaju znati tek osnove.
No minimalno poznavanje jezika nije dobro ni za njihovu integraciju, a primjerice pomoćnim kuharima nije dovoljno minimalno znanje hrvatskog jezika jer su obvezni položiti tečaj higijenskog minimuma na hrvatskom jeziku. Osim toga, teško je, primjerice, pratiti upute kuhara o sigurnom postupanju s hranom nekomu tko govori i razumije samo nekoliko najjednostavnijih rečenica na hrvatskom. Iako je u siječnju izdano najviše radnih dozvola u građevini (4164), manje je to nego lani u istom razdoblju, kada ih je bilo izdano oko 1800 više. Na drugom mjestu po broju izdanih dozvola u siječnju je turizam i ugostiteljstvo (3500), u kojem se također bilježi oko 500 izdanih dozvola manje nego lani, pa je moguće da su poslodavci u tom dijelu posegnuli za domaćim radnicima.
Pad radnih dozvola, pokazuju podaci MUP-a, bilježi se i u industriji, u prometu i vezama te trgovini u odnosu na isto razdoblje lani. Nakon zakonskih izmjena, poslodavci mogu tražiti radne dozvole za strane radnike na rok do tri godine umjesto ranijih godinu dana. Dok su ranijih godina većinski uvozili nove i nove radnike, i tu se trend mijenja jer je u siječnju ove godine za novo zapošljavanje izdano 4480 dozvola, a produljeno je 6370 dozvola. Sezoncima je izdano 1706 dozvola do kraja siječnja. Inače, u 2024. Hrvatska je izdala rekordnih više od 206.000 radnih dozvola, no lani ih je izdano manje – oko 171.000 dozvola.