Novi rast cijena energije i gnojiva, potaknut krizom na Bliskom istoku, dodatno je opteretio europske poljoprivrednike. Nakon povećanja cijena dušičnih gnojiva od čak 62% u razdoblju od 2020. do 2025., one su između prosinca 2025. i travnja 2026. porasle za još 40%. Upravo je zato Europski parlament jučer usvojio privremene mjere koje će pomoći poljoprivrednicima u očuvanju proizvodnje, ublažavanju rasta troškova i osiguravanju stabilne opskrbe hranom za građane Europske unije, priopćili su iz ureda eurozastupnika Marka Vešligaja, jedinog hrvatskog člana u Odboru za poljoprivredu EP-a.
– Gnojivo je jedan od najvećih troškova većini poljoprivrednika. Primjerice, cijene kruha i tjestenine za potrošače uvelike ovise o cijenama gnojiva koji je jedan od ključnih inputa u poljoprivredi. Rast cijene gnojiva pogodio je posebno mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva i proizvođače trajnih nasada poput maslinara i vinogradara – rekao je Vešligaj, ističući kako se o važnosti mjera govorilo od početka krize, što je Komisija i poslušala te otvorila mogućnost direktne potpore. – Svjesni hitnosti, prijedlog smo razmotrili po hitnom postupku kako bi države članice što prije mogle provesti mjere potpore. Pozivam zato Ministarstvo poljoprivrede da bude brzo u donošenju mjera, brže od onog kako smo naviknuli od njih, te da što prije omogući pomoć poljoprivrednicima kako ne bi došlo do smanjenja ili prekida u proizvodnji – naglasio je.
Predložene ciljane izmjene Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) trebale bi poljoprivrednicima pružiti hitnu financijsku pomoć zbog naglog rasta cijena gnojiva. Paket uključuje uvođenje novog programa likvidnosne potpore u okviru ruralnog razvoja za krizne situacije, mogućnost ranije isplate izravnih potpora poljoprivrednicima te veću fleksibilnost državama članicama u raspodjeli sredstava za izravna plaćanja tijekom 2027. godine. Predviđeno je i sufinanciranje do 50% dodatnih troškova nastalih zbog rasta cijena gnojiva od 1. ožujka 2026., odnosno do 80% za poljoprivrednike koji se obvežu na smanjenje njihove uporabe.
Privremena izvanredna potpora isplaćivat će se po hektaru, na temelju prosječne godišnje potrošnje ili stvarno nastalih troškova, uz uvažavanje posebnosti pojedinih sektora i proizvodnih sustava. Europska komisija naknadno će donijeti delegirani akt kojim će odrediti najveći iznos izravnih plaćanja, dok će države članice za provedbu ove nove mjere morati izmijeniti svoje strateške planove ZPP-a.