Švedski premijer Ulf Kristersson obratio se novinarima prije sastanka Europskog vijeća u sjedištu EU u Bruxellesu 19. prosinca. "Švedska nije u ratu, ali nije ni u miru", izjavio je premijer Ulf Kristersson u nedjelju, pozivajući se na hibridne napade i posrednički rat na švedskom tlu.
Kristersson je ove izjave dao na godišnjoj Nacionalnoj konferenciji "Folk och Forsvar" u Salenu, u središnjoj Švedskoj. Naglasio je kako Švedska i njezini susjedi trpe hibridne napade putem računalnih sustava, financija, dezinformacija i prijetnji sabotažom, a ne tradicionalnim vojnim sredstvima.
Premijer je istaknuo kako trenutačna sigurnosna situacija i neuobičajene aktivnosti u regiji Baltika upućuju na to da neprijateljske namjere nije moguće odbaciti. Međutim, Kristersson nije pripisao odgovornost za nedavno oštećene kablove nijednoj određenoj zemlji. Govoreći općenito o hibridnim napadima, spomenuo je da je ruska prijetnja vjerojatno dugoročna te da obrana Švedske mora biti jednako trajna.
Švedska vlada ovu situaciju shvaća ozbiljno, prepoznajući da zemlja živi u razdoblju posredničkog ratovanja. U posljednjih nekoliko mjeseci oštećeno je nekoliko električnih i telekomunikacijskih kablova u Baltičkom moru. Stručnjaci i političke osobe vjeruju da su ti postupci dio "hibridnog rata" Moskve protiv zapadnih zemalja u ovoj pomorskoj regiji, omeđenoj NATO-ovim članicama i Rusijom.
Švedska, koja se NATO-u pridružila u ožujku prošle godine, sada šalje tri vojna broda i nadzorni zrakoplov u Baltičko more kako bi pratila rusku "flotu u sjeni", objavio je premijer Ulf Kristersson u nedjelju. Nakon nekoliko nedavnih incidenata, koji uključuju oštećenje podvodnih energetskih kablova u Baltičkom moru, NATO je rasporedio brodove za zaštitu infrastrukture. Ti su brodovi također zaduženi za promatranje ruske "flote u sjeni".
Zbog zabrane pristajanja ruskih brodova u europske luke i zabrane izvoza ruske nafte u EU, Moskva koristi brodove bez jasne registracije ili zastava, za koje se sumnja da sabotiraju kablove. Kao nova članica NATO-a s izlazom na Baltičko more, Švedska pridonosi s tri vojna broda i nadzornim zrakoplovom u ovoj misiji. Prema njemačkoj novinskoj agenciji DPA, u operaciji sudjeluje oko deset brodova. NATO nije pružio službene pojedinosti o misiji. U nedjelju Kristersson nije izravno optužio Rusiju za sabotažu, ali je izjavio da "nije naivan". Naglasio je kako niz neuobičajenih incidenata u Baltičkom moru sugerira da neprijateljske namjere nije moguće isključiti.
FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
Otvorio sam članak samo kako bi vidio o kojoj se sili radi. Kada je u pitanju švedska vojna sila, najveća je mogućnost stradavanja od "prijateljske paljbe".