Danas je Europska komisija izvršila isplatu predujma Republici Hrvatskoj iz Mehanizma oporavka i otpornosti u iznosu od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna, što predstavlja najvišu pojedinačnu uplatu sredstava EU u državni proračun otkad je Hrvatska članica Europske unije, izvijestili su iz Vlade.
"Temelj za isplatu navedenih financijskih sredstava je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. koji je početkom srpnja o. g. dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije, a koju je Vijeće EU potvrdilo Provedbenom odlukom o odobrenju ocjene Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Hrvatskoj stavilo na raspolaganje ukupno 6,3 milijarde eura, odnosno 47,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava.
– Primanje avansnih sredstava za Hrvatsku označava početak provedbe kandidiranih investicija u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nakon faze očuvanja radnih mjesta i gospodarske stabilnosti u okolnostima COVID-19 krize, posvećeni smo reformskom procesu i korištenju osiguranih europskih sredstava za brz gospodarski oporavak i razvoj, uz jasan smjer dvostruke tranzicije – digitalne i zelene – izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Rok za provedbu svih reformi i investicija u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti jest 31. kolovoza 2026. pri čemu će se daljnje isplate sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti temeljiti na polugodišnjim zahtjevima za plaćanje, čije će odobrenje ovisiti o zadovoljavajućem ispunjenju pokazatelja koji se odnose na provedbu reformi i investicija na koje se Hrvatska obvezala u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Navedena sredstva iz predujma bit će usmjerena na reforme i projekte koji su najspremniji i koji se mogu prvi realizirati, što se, između ostalog, odnosi na potporu inovativnom projektu za istraživanje i razvoj autonomnih vozila; ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu i osiguranje pristupa 5G mreže; potpore poduzetnicima za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije u industriji; projekte dekarbonizacije zgrada; kao i projekte vodnog gospodarstva koji već imaju spremnu projektno-studijsku dokumentaciju, natječajnu dokumentaciju te ishođene građevinske dozvole", navodi se u priopćenju.
EK: isplata predujma početak povijesnog priljeva europskih sredstava u RH
Isplata predujma od 818 milijuna eura označava početak povijesnog priljeva sredstava Europske unije u Hrvatsku koja će joj pomoći da ponovno pokrene gospodarstvo nakon pandemije, izjavio je u utorak povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.
“Ova prva isplata u iznosu od 818 milijuna eura označava početak povijesnog priljeva sredstava EU u Hrvatsku koja će joj pomoći da ponovno pokrene gospodarstvo nakon pandemije”, rekao je Gentiloni.
“Uspješna provedba plana za oporavak i otpornost Hrvatskoj će omogućiti da primi 6,3 milijarde eura, što čini 11,6 posto iznosa njezina BDP-a za 2019. Tim će se novcem poduprijeti ključne reforme za poticanje digitalizacije, modernizaciju energetske, prijevozne i vodoopskrbne infrastrukture i napredak u klimatskoj tranziciji i zaštiti okoliša”, dodao je Gentiloni.
Predsjednica Europske komisije rekla je da je oduševljena što će Hrvatska dobiti prvu uplatu.
“Oduševljena sam time što će Hrvatska dobiti prvu uplatu od 818 milijuna eura iz plana EU sljedeće generacije. Hrvatska bi trebala dobiti ukupno 6,3 milijarde eura, što je čini najvećim primateljem sredstava za pomoć i oporavak u usporedbi s veličinom njezina gospodarstva”, izjavila je Ursula von der Leyen.
Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) okosnica je instrumenta EU sljedeće generacije kojim će se za potporu ulaganjima i reformama u državama članicama osigurati 800 milijardi eura u tekućim cijenama.
Hrvatska bi iz RRF-a trebala primiti ukupno 6,3 milijarde eura. Komisija će odobriti daljnje isplate na temelju provedbe ulaganja i reformi utvrđenih u hrvatskom Planu za oporavak i otpornost. Uplaćeni predujam potaknut će provedbu ključnih mjera ulaganja i reformi predviđenih u hrvatskom Planu za oporavak i otpornost.
Hrvatskim planom za oporavak i otpornost (NPOO) “poduprijet će se ključne mjere koje će pridonijeti izgradnji zelenije i digitalnije budućnosti za sve hrvatske građane. To uključuje reforme i ulaganja kojima se promiče energetska učinkovitost, održiva mobilnost i bolja povezivost, poboljšava digitalizacija javnog i privatnog sektora i povećava učinkovitost pravosuđa. Spremni smo pomoći Hrvatskoj da osigura punu provedbu mjera uključenih u taj ambiciozan plan”, dodala je predsjednica Komisije von der Leyen.
I povjerenik za proračun i administraciju Johannes Hahn nazvao je “odličnom viješću” isplatu predujma Hrvatskoj.
“To je jasan dokaz da EU ostvaruje konkretne rezultate na terenu. Siguran sam da će naša potpora uskoro biti vidljiva u zelenim i digitalnim projektima koje će Hrvatska provesti u korist svojih građana i za našu zajedničku budućnost”, rekao je Hahn.
Hrvatski NPOO sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4,36 mlrd. kuna ili 10 posto); obrazovanje, znanost i istraživanje (7,5 mlrd. kuna ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2,09 mlrd. kuna, četiri posto); zdravstvo (2,56 mlrd. kuna, pet posto) te inicijativu obnove zgrada s 5,95 mlrd. kuna tj. 12 posto sredstava iz NPOO-a.
Za oporavak je namijenjeno 66 posto odnosno 32,15 mlrd. kuna, a za otpornost 34 posto tj. 16,5 milijardi.
Svaka komponenta Plana ima "digitalne" i "zelene" sastavnice, pri čemu je cilj doseći zadane ciljeve o ulaganju 20 posto sredstava u digitalnu transformaciju i 37 posto u zelenu tranziciju.
Vlada najavljuje da će sredstva iz predujma biti usmjerena na reforme i projekte koji su najspremniji i koji se mogu prvi realizirati, što se, između ostalog, odnosi na potporu inovativnom projektu za istraživanje i razvoj autonomnih vozila; ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu i osiguranje pristupa 5G mreže; potpore poduzetnicima za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije u industriji; projekte dekarbonizacije zgrada; kao i projekte vodnog gospodarstva koji već imaju spremnu projektno-studijsku dokumentaciju, natječajnu dokumentaciju te ishođene građevinske dozvole.
U hrvatskom nacionalnom planu predviđene su vrlo važne i velike reforme javne uprave, poslovnog okruženja, obrazovanja, pravosudnog sustava, socijalne skrbi.
Predviđene su velike investicije koje pridonose zelenoj tranziciji. Jedna od njih predviđa 1500 megavata električne energije iz obnovljivih izvora koji će se koristiti za grijanje i hlađenje zgrada, zatim izgradnju 1300 punionica za električne automobile.
Plan predviđa izgradnju ili renoviranje 225 tisuća četvornih metara privatnih zgrada i 593 tisuće metara četvornih javnih zgrada.
Znatan iznos, 1,3 milijarde eura, što je 20,4 posto alociranih sredstava, predviđeno je za digitalne investicije. To uključuje digitalizaciju puno važnih sektora, javne uprave, pravosuđa, obrazovanja, prometa. Plan, između ostaloga, predviđa da pristup širokopojasnoj infrastrukturi dobije najmanje 100 tisuća kućanstava u ruralnim područjima, a najmanje 80 posto hrvatskog teritorija imat će pristup mreži 5G.
U području ekonomske i institucionalne otpornosti, plan predviđa veliko smanjenje administrativnog tereta za tvrtke u iznosu od 265 milijuna eura, smanjenje parafiskalnih nameta za 132 milijuna eura, brisanje najmanje 50 administrativnih zahtjeva za regulirane profesije.
U području obrazovanja predviđeni su vaučeri za dodatno školovanje i osposobljavanje, investicije kako bi se povećala dostupnost predškolskog odgoja, investicije u školske zgrade kako bi škole mogle raditi u jednoj smjeni, predviđeno je i inovativnije financiranje istraživanja.
Plan bi trebao pridonijeti jačanju teritorijalne kohezije povećanjem dostupnosti i povezanosti slabije naseljenih područja izgradnjom infrastrukture u prometu, električnoj i vodoopskrbnoj mreži, zatim poboljšanja u zdravstvenom sustavu u smislu veće teritorijalne pokrivenosti primarne zdravstvene zaštite te veće dostupnosti lijekova i opreme.
VIDEO: Ministar Marić početkom srpnja o odobrenju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
Eto, bit će za plaće, može Ribić opet u štrajk... Zadužili smo se da bi se isplaćivale plaće, a novac namijenjen za oporavak gospodarstva potrošio se na mjeru subvencija plaća u privatnom sektoru... Radi toga sada nema EU novaca za projekte u privatnom sektoru, samo mali dio projekata koji su predani, bit će stvarno i sufinanciran. EU novac ovaj puta je opet namijenjen državi i javnim strukturama, a to znači nikakva velika korist od toga...