Španjolska vlada najavila je da će iduće dvije godine uvesti dodatni porez na najveće banke (one s više od milijardu eura prihoda) da bi prikupila sredstva za socijalne transfere stanovništvu. Tamošnja lijeva vlada tvrdi da banke trebaju platiti više poreza jer će više i zaraditi na očekivanom povećanju kamatnih stopa. Mađarska je svom energetskom sektoru “nabila” 65 posto poreza na ekstraprofit da bi došli do novca za socijalne programe, Talijani su tamošnje energetske divove opteretili s 25 posto dodatnog poreza, slično kao i Britanci, dok se u Americi vode rasprave da se ekstraprofit američkih energetskih kompanija oporezuje od 21 do 95 posto.
Španjolci bankama uvode dodatni porez, koga bi Hrvatska mogla dodatno oporezivati i koliko?
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Od diplomatskih laži do brutalne istine, više se i ne trudimo lagati
Trump, ratovi i resursi – došao je trenutak da politika kaže istinu o sebi: teritorij i resursi oduvijek su bili pravi pokretači politike, a međunarodno pravo vrijedi samo dok to odgovara moćnima
Bio je najsuperiorniji i najljepši od svih: glamur, brzina i tragični kraj
Concorde, najpreprepoznatljiviji zrakoplov na svijetu, prvi je službeni komercijalni let imao prije 50 godina, 21. siječnja 1976.
Zašto veliki i bogati, umjesto na oružje i rat, novac ne bi trošili na ugađanje građanima zemlje koju žele osvojiti?
Kada bi Trump svakom Grenlanđaninu dao sto tisuća dolara, to bi bilo manje od jednog dana u vojnom proračunu
Portugal je propao jer je imao previše zlata, a Hrvatska propada od drugačijeg 'viška'
Umjesto da se potakne proizvodnja, zlato je ubrzalo proces koji bi se danas nazvao rentijerskim gospodarstvom – sustav u kojem se živi od prihoda, a ne od stvaranja nove vrijednosti
Kako smo zajedno sa župnicima uspjeli 'zamračiti' 155 milijuna eura
Hrvatski Caritas došao je na doista sjajnu ideju da potakne ljude da doslovce ne bace taj novac u otpad, nego da ga doniraju onima najpotrebitijima o kojima se skrbi Caritasova mreža
ne treba ništa dodatno oporezivati, nego država treba sudjelovati kao igrač u 'tržišnoj utakmici', tj. država treba imati kompanije u svojem vlasništvu, a zarada državnih kompanija ide izravno u državni proračun