Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u Europi s 1,7 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Taj je broj sam po sebi alarmantan, no ono što je zaista neprihvatljivo jest da se 80 % tih smrti moglo izbjeći. Većina nas poznaje nekoga tko je obolio od kardiovaskularne bolesti: roditelja, kolegu, prijatelja. U mnogim slučajevima bolest nije došla bez znakova upozorenja kao što su visok krvni tlak, visok kolesterol i visoka razina šećera u krvi. Te povišene vrijednosti mogu godinama proći nezapaženo i neprimjetno se pogoršavati sve dok se ne pojavi prvi simptom u obliku srčanog ili moždanog udara – no tad je već prekasno. Pa ipak mnogi često ne znaju vlastite vrijednosti tih zdravstvenih parametara. Zato Europska unija mora promijeniti taktiku. Novim Planom EU-a za zdravlje srca odlučno se preusmjeravamo s reagiranja na kardiovaskularne bolesti na njihovu prevenciju. Naši su zdravstveni sustavi predugo bili fokusirani na odgovor na hitne situacije umjesto na ranu intervenciju. Plan za zdravlje srca težište će staviti na prevenciju, rutinske preglede i rano otkrivanje. Ideja je da jednostavni i učinkoviti zdravstveni pregledi svim odraslim Europljanima postanu uobičajeni dio svakodnevnog života kako bi postali svjesni vlastitih rizika daleko prije nego što obole od teške bolesti.
Djelovati moramo odmah. Danas 54 % odraslih u EU-u ima prekomjernu tjelesnu težinu. Svaka treća mlada osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretila, a 20 % njih prijeti rizik od dijabetesa tipa 2 ili je već od njega oboljelo. Dijabetes, prekomjerna tjelesna težina i pretilost glavni su čimbenici rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Pandemija bolesti COVID-19 samo je ubrzala te trendove. Ako ništa ne poduzmemo, osudit ćemo čitavu buduću generaciju na lošije zdravlje i kronične bolesti, a naše zdravstvene sustave izložiti neizdrživom pritisku. Temelj Plana za zdravlje srca rutinsko je mjerenje krvnog tlaka, šećera u krvi i kolesterola. Premda su te pretrage brze, jeftine i pouzdane, milijuni Europljana godinama ih ne obavljaju. Promicat ćemo redovite preglede i na razini Europe pokrenuti kampanju "Saznajte svoje brojeve". To je jedna od najdjelotvornijih mjera koje možemo poduzeti u području javnog zdravlja, a predugo je bila u drugom planu.
Uz to ćemo u okviru programa probira skrenuti pozornost na nasljedne čimbenike rizika i tako zajamčiti bolje poznavanje i vođenje računa o obiteljskoj anamnezi, a radit ćemo i na jasnijim smjernicama i boljoj koordinaciji među zdravstvenim sustavima. U tome će nam posebno pomoći digitalni alati i umjetna inteligencija objedinjavanjem informacija iz rutinskih pretraga, snimki i elektroničkih zdravstvenih zapisa, što će liječnicima omogućiti da brže prepoznaju rizike i preciznije interveniraju. Želimo senzibilizirati građane i pomoći im da donose ispravne odluke i budu svjesni posljedica svojeg ponašanja. Uz odgovarajuće alate pacijent može uvidjeti kako njegov sadašnji stil života utječe na njegovu budućnost i da si promjenom navika može podariti još mnogo godina zdravijeg života.
Stoga će EU uložiti 20 milijuna EUR u korištenje umjetne inteligencije i alata temeljenih na podacima za potporu ranijem otkrivanju i bolje usmjerenoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Prevencija podrazumijeva i razmatranje temeljnih uzroka. Povezanost ultraprerađene hrane, pretilosti i dijabetesa tipa 2 dobro je istražena. Broj oboljelih od dijabetesa tipa 2 u stalnom je porastu, a najmanje polovina je pretila. Moramo biti iskreni prema potrošačima. Zato ćemo se pobrinuti da dobiju jasnije informacije o tome koliko je neki proizvod prerađen u odnosu na druge proizvode iz iste kategorije kako bi mogli donositi utemeljene odluke o hrani. Ultraprerađena hrana sljedećih će godina biti jedan od glavnih javnozdravstvenih problema. Duhanski i nikotinski proizvodi također su velik čimbenik rizika. Iako su stope pušenja u opadanju, upotreba novih nikotinskih proizvoda među mladima naglo se povećala. Ne smijemo dopustiti da nove generacije budu u zabludi. Sljedeće godine ažurirat ćemo pravila EU-a, posvetiti se problemu internetskog marketinga usmjerenog na mlade i razbiti mit o neškodljivosti novih nikotinskih proizvoda. Mladi moraju donositi odluke na temelju činjenica, a ne pod utjecajem oglašavanja.
Planom za zdravlje srca nastoji se i svim građanima u Uniji brže omogućiti pristup boljim dijagnostičkim alatima prije pojave simptoma: od uređaja za mjerenje krvnog tlaka i EKG-a na bazi umjetne inteligencije do osnovnog snimanja. Aktom o biotehnologiji ubrzat će se istraživanje i klinički razvoj, uključujući inovativne terapije kao što je "srčana zakrpa" na bazi bioinženjeringa. Zahvaljujući ažuriranim pravilima o medicinskim proizvodima riješit će se problem regulatornih kašnjenja i pacijenti će brže moći dobiti pristup neophodnim uređajima. Kardiovaskularne bolesti mogu se izbjeći. Donošenjem Plana za zdravlje srca Europa se opredjeljuje za ranu umjesto kasne intervencije, prevenciju umjesto kajanja i zdraviji i dulji život umjesto nepotrebno izgubljenih života. Ako ne poduzmemo ništa, čitava sljedeća generacija Europljana živjet će s kroničnim bolestima koje su se mogle izbjeći, a društvene i gospodarske posljedice trpjet će svi. Ako pak odmah poduzmemo nešto, milijunima Europljana možemo pružiti bolju šansu za dulji i bolji život.
Povjerenik EK za zdravlje i dobrobit životinja Oliver Várhely