Na posljednjem popisu stanovnika u Hrvatskoj zanemariv broj građana izjasnio se kao Europljani, dok se prema Eurostatu samo 6% hrvatskih građana identificira s tim nadnacionalnim identitetom.
Na razini EU prosjek je oko deset posto, iako je dio znanstvenika prije tridesetak godina (tijekom optimističnog zamaha tadašnje Europske zajednice) predviđao da će se početkom ovog desetljeća stanovnici članica masovno izjašnjavati prije kao Europljani nego primjerice kao Nijemci, Francuzi ili Grci. Očito je da taj europski identitet nije zaživio niti predstavlja važan magnet. Usporedbe radi, kad govorimo o nadnacionalnim identitetima, godine 1991., dakle u sumrak bivše Jugoslavije, u Hrvatskoj je bilo čak 106 tisuća onih koji su se izjašnjavali Jugoslavenima.
Europa ovako ne može preživjeti: Gdje je problem, zašto se tako malo ljudi osjeća Europljanima?
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Trump prijeti Iranu: Zatišje pred oluju
Krhko primirje, koje je na Bliskom istoku na snazi od 8. travnja, zasad još traje, no i dalje traju napetosti oko Hormuškog tjesnaca, ključne energetske arterije
Preživio masakr u kojem je izgubio sve: Oprostio sam ubojicama svoje obitelji
Zijo Ribić iz sela Skočić pokraj Zvornika preživio je masakr u kojem je izgubio cijelu obitelj, a knjiga po njegovoj priči “Ja ne mrzim” predstavlja se u Zagrebu.
Trumpovi pristaše bijesni: Uplatili milijune za 'zlatni mobitel', a telefonu ni traga
Navodno se već gotovo godinu dana radi na zlatnom mobitelu s imenom predsjednika Donalda Trumpa, ali točan vremenski okvir za njegov izlazak ostao je nejasan još uvijek
Osoba koja vitla mačem u scenskom nastupu demonstracije ljubavi prema svojoj domovini treba jednako voljeti sve građane. Ili ne?
SDP-e je inzistirao da se uvrsti Ustavna odredba o dvotrećinskoj većini u izboru ustavnih sudaca kako bi se spriječilo da Ustavni sud bude pod kontrolom jedne političke opcije i kako bi se osigurao širi politički konsenzus oko ljudi koji trebaju štititi Ustav, a ne interese vladajućih, ustvrdila je Marković
Jedna od najljepših Hrvatica o mračnoj strani lente: 'Bilo je situacija koje mi nisu bile ugodne'
Danas je Ivona Brnelić uspješna poslovna žena koja sa svojim emotivnim i poslovnim partnerom Ivanom Kovačićem radi kao agentica za prodaju nekretnina, no iza nje je put ispunjen velikim snovima, odricanjima, hrabrošću i znatiželjom.
Zato što se osjećaju Nijemcima, Austrijancima, Nizozemcima, Belgijancima, Česima, Hrvatima, Mađarima, Slovacima, a ne Europejcima. To zadnje ne postoji, postoji kao zamisao iz vjerojatno dobre i plemenite namjere, ali EU politika je u dvije zadnje krize, korona krizi i krizi izazvanoj ruskom agresijom na Ukrajinu, pokazala da su članice Unije "složne" do prvog jačeg potresa, npr tržišta, energenata, medicinske prevencije...... Kad zagusti svaki prvo svoju gu..cu gleda, a ostalima što ostane. To je danas toliko očigledno, da je pitanje iz naslova zapravo smiješno i tužno u isti mah.