KONTROVERZNI PLAN

EU želi dio svojih klimatskih ciljeva ispuniti u Africi i Latinskoj Americi?

Foto: Reuters/PIXSELL
EU želi dio svojih klimatskih ciljeva ispuniti u Africi i Latinskoj Americi?
01.07.2025.
u 14:36
Prema nacrtu izmjena Europskog zakona o klimi, novi cilj bit će da se do 2040. emisije smanje od 90% u usporedbi s razinama iz 1990., u skladu s glavnim ciljem bloka da se do sredine stoljeća postigne nulta razina emisije.
Pogledaj originalni članak

Državama članicama EU-a moglo bi se dopustiti da uračunaju kontroverzne ugljične kredite iz zemalja u razvoju u svoje klimatske ciljeve, rekao je europski povjerenik za klimu dok se države sastaju radi ključne odluke o tom pitanju. EU će u srijedu predstaviti novi cilj smanjenja emisije ugljičnog dioksida do 2040., nakon višemjesečnog kašnjenja. Prema nacrtu izmjena Europskog zakona o klimi, novi cilj bit će da se do 2040. emisije smanje od 90% u usporedbi s razinama iz 1990., u skladu s glavnim ciljem bloka da se do sredine stoljeća postigne nulta razina emisije. Međutim, Europska komisija planira dio klimatskih ciljeva od 2036. ostvariti financiranjem projekata u siromašnijim zemljama, što je izazvalo brojne kritike i podijeljena mišljenja među članicama.

Naime, plan je da  se do tri postotna boda tog cilja ispuni korištenjem međunarodnih ugljičnih kredita, unatoč oštroj kritici vlastitih znanstvenih savjetnika koji upozoravaju da se oslanjanjem čak i na mali dio međunarodnih kredita usporava borba protiv klimatskih promjena unutar same Unije. Trenutni ciljevi za 2030. i 2050. moraju se ostvariti isključivo kroz mjere na domaćem terenu.

Ako se države članice dogovore o tome i ako to usvoji Europski parlament, taj bi se cilj trebao prevesti u međunarodni cilj, poznat kao nacionalno određeni doprinos (NDC) i vezan za 2035. godinu, prema Pariškom sporazumu. No, ekološke udruge bijesne su zbog prijedloga koji bi omogućili da se dio cilja pokrije kupnjom ugljičnih kompenzacija iz inozemstva. Tvrde da bi EU trebao ispuniti svoje ciljeve na domaćem terenu.

Više od 130 zelenih skupina prošlog je mjeseca u svojim pismima izrazilo „izuzetnu zabrinutost“ zbog prijedloga. - Nema potrebe da koriste kredite. Ako takav veliki emiter ne ide daleko koliko je dokazano mogao sa smanjenjem emisija, tada je ukupna globalna ambicija niža nego što bi mogla biti. To bi riskiralo potkopavanje ugleda EU-a kao klimatskog lidera u vrijeme kada je to vodstvo najpotrebnije - rekao je Gareth Redmond-King, međunarodni voditelj u thinktanku Energy and Climate Intelligence Unit, prenosi The Guardian.

Wopke Hoekstra, povjerenik EU za klimu, rekao je za Guardian da zemlje u razvoju žele dobiti financiranje EU-a putem ugljičnih kredita, za projekte poput sadnje drveća ili obnove šuma, te da je moguće osigurati da takve kompenzacije rezultiraju stvarnim smanjenjem emisija. Rekao je da je ta mogućnost potencijalno vrlo privlačna. - Planetu nije stalo do toga gdje uzimamo emisije iz zraka. Morate poduzeti mjere svugdje, ali svakako pomaže i ovdje i drugdje. Rekao je da su zemlje u razvoju u Africi i Latinskoj Americi zainteresirane za projekte ugljičnih kredita. - Naši prijatelji na globalnom jugu imaju ogroman interes - rekao je.

Ali takvi bi projekti morali biti dodatak akcijama koje zemlje u razvoju već poduzimaju kako bi ispunile vlastite ciljeve emisija, a ne da ih zamjenjuju. - Ono čega nam neće nedostajati jest ambicija da se stvari rade istovremeno u Europi. Nitko ne sumnja u vrlo značajnu razinu ambicije za smanjenje emisija unutar EU – rekao je Hoekstra.

On je priznao da je u prošlosti bilo problema s ugljičnim kreditima koji su se pokazali bezvrijednima. - Sve stoji ili pada s integritetom takvog sustava, gdje je certificiranje i provjera ugljičnih kredita apsolutno neophodna. Ali čovječanstvo je riješilo i teže probleme – dodao je.

Razgovore u srijedu o cilju emisija za 2040. mogao bi prekinuti i mali broj država članica, predvođen Francuskom, koje predlažu „odvajanje“ domaćeg cilja od NDC-a. Tvrde da bi se NDC, s ciljem emisija za 2035., mogao ostvariti u rujnu bez dogovora o brojci za 2040., što implicira da bi se manje ambiciozan cilj za 2040. mogao dogovoriti kasnije. Očekuje se da će sve zemlje iznijeti svoj NDC prije Cop30, ključnog klimatskog summita u Brazilu ovog studenog, ali malo ih je to još učinilo. Kineski NDC bit će ključan, posebno jer je Donald Trump izvukao SAD iz Pariškog sporazuma.

Hoekstra je napao Kinu zbog planiranja izgradnje novih termoelektrana na ugljen, što je, kako je rekao, „protivno onome što je dogovoreno na Cop28“, kada su zemlje odlučile prijeći s fosilnih goriva na obnovljive izvore. - Izgradnja novih je vrlo loša ideja – rekao je Hoekstra. Malo je vjerojatno da će NDC-i predstavljeni na Cop30 u Belému biti dovoljni da spriječe da temperature prijeđu vitalni prag od 1,5 °C iznad predindustrijskih razina utvrđenih u Pariškom sporazumu.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.