Istočno partnerstvo bez konkretnih rješenja

EU Ukrajini ponudio 'strateško strpljenje'

Foto: Reuters
Russian President Vladimir Putin (R) approaches to shake hands with German Chancellor Angela Merkel during a meeting at the Kremlin in Moscow, Russia, May 10, 2015. Putin and Merkel will discuss the crisis in Ukraine at talks in Moscow on Sunday, a Kremli
Foto: Reuters
Heads of states and European Union officials pose for a picture before the Eastern Partnership Summit session in Riga, Latvia, May 22, 2015. REUTERS/Ints Kalnins
Foto: Reuters
Latvian President Andris Berzins welcomes Moldova President Nicolae Timofti (L) at the Eastern Partnership Summit in Riga, Latvia, May 21, 2015. REUTERS/Ints Kalnins
Foto: Reuters
Armenia's President Serzh Sargsyan attends a news conference in Yerevan, April 22, 2015. REUTERS/David Mdzinarishvili
Foto: Reuters
Russia's President Vladimir Putin (R) and his Belarussian counterpart Alexander Lukashenko attend a signing ceremony during a session of the Supreme State Council of the Union State at the Kremlin in Moscow, March 3, 2015. REUTERS/Sergei Karpukhin (RUSSIA
Foto: Reuters
Georgia's President Georgy Margvelashvili (R) and his Austrian counterpart Heinz Fischer arrive for their joint news conference in Tbilisi, Georgia, May 18, 2015. REUTERS/David Mdzinarishvili
Foto: Reuters
Ukraine's President Petro Poroshenko wipes his face during the ceremony of the Charlemagne Prize 2015 in Aachen, Germany May 14, 2015. European Parliament President Martin Schulz was awarded with the
23.05.2015.
u 13:30

Ukrajina je dobila signal da su joj u budućnosti otvorena vrata EU
Pogledaj originalni članak

Neznani stari mudraci izmislili su savjet prema kojem je, u slučaju napada medvjeda, čovjeku najbolje glumiti da je mrtav. Donald Tusk, Poljak na mjestu predsjednika Europskog vijeća, nije baš dao savjet Europskoj uniji da legne i pred svojim istočnim partnerima glumi da je mrtva, ali jest nešto slično: pred probuđenim ruskim medvjedom za EU je najbolje da primijeni taktiku "strateškog strpljenja".

Oprezno prema Rusiji

Summit Istočnog partnerstva u Rigi jučer i prekjučer pokazao je usporavanje ideje Bruxellesa da šest bivših sovjetskih republika približi Europskoj uniji i udalji od Rusije.

- Znam da smo svi nestrpljivi i želimo promjene, no moramo primijeniti strateško strpljenje. Summit u Rigi nije o tome da se objave veliki koraci naprijed - rekao je Tusk. Zajednička deklaracija summita u Rigi blaža je nego deklaracija sa summita Istočnog partenrstva u Vilniusu 2013., na kojemu je tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič odbio potpisati sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini s EU, što je potaknulo proeuropske Ukrajince da iziđu na ulice i pokrenu prosvjede koji su doveli do promjene vlasti, ali i rata u Ukrajini.

Deklaracija summita u Rigi spominje da EU ponavlja svoj stav o ruskoj ilegalnoj aneksiji Krima i Sevastopolja, no u deklaraciji se ne spominje da i svih šest istočnih partnera podržava taj stav. Bjelorusija i Armenija trudile su se da deklaracija ne spominje da je to zajednički stav svih sudionika summita. I dužnosnici EU u neslužbenim razgovorima priznaju da je summit u Rigi različit od onog u Vilniusu i po tome što EU želi biti oprezniji prema Rusiji. Bruxelles ne želi isprovocirati Moskvu, kao što mnogi misle da ju je isprovocirao kad je Janukoviča u Vilniusu suočio s ultimatumom "uzmi ili ostavi" jer nitko ne želi dati još jedan razlog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da bude agresivan.

Ništa od bezviznog režima

Sporazum koji je Janukovič odbio potpisati u međuvremenu je, nakon promjene vlasti u Kijevu, potpisan i do sada je ratificiran u većini država EU, no njegova primjena je odgođena do 1. siječnja 2016., što je bio znak popuštanja Rusiji, s kojom EU i Ukrajina zajedno analiziraju kakav će učinak taj sporazum imati. Novi ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i vlada premijera Arsena Jacenjuka očekivali su da Ukrajina na summitu u Rigi dobije signal o tome da će joj negdje u budućnosti biti otvorena vrata za ulazak u EU, te da za početak dobije bezvizni režim s EU. Prva želja možda im je i uslišana jer je u usvojenoj deklaraciji spomenuto da postoje "europske aspiracije" među pojedinim zemljama Istočnog partnerstva. Druga želja im je ostala neuslišana: EU neće još ukinuti vize ni Ukrajini, ni Gruziji i Moldaviji koje također žele bezvizni režim. No, o europskim aspiracijama Ukrajine, Moldavije i Gruzije još se može puno raspravljati, jer je i njemačka kancelarka Angela Merkel rekla da pristupanje Uniji nije tema.

- Istočno partnerstvo nije instrument politike proširenja EU, nego instrument približavanja EU - rekla je Merkel. Armenija i Bjelorusija nisu zainteresirane za približivanje Uniji jer su se pridružile Euroazijskoj ekonomskoj uniji, koju je Rusija osnovala kao protutežu EU. Azerbajdžan je negdje između. Njegov predsjednik Iljham Alijev nije se pojavio na summitu u Rigi, formalno je kao razlog naveo žalovanje zbog požara u stambenoj zgradi u Bakuu u kojoj je poginulo 15 ljudi, ali njegovo nezadovoljstvo Unijom izvire iz činjenice da ga mnogi u Europi kritiziraju zbog kršenja ljudskih prava i nedemokratskog vladanja. Ipak, Azerbajdžan se nada da će imati korist od energetske suradnje s EU, gdje mnogi žele da azerski plin zamijeni ruski plin.

>>EU protiv Putina: Postanite 'razbijač mita' o ruskom caru i zaradite 400.000 kn

>>Ukrajina još više produbila razdor između Rusije i EU

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 19

RA
ranko75
14:31 23.05.2015.

Zasto zapadni licemjeri nisu pokazali stratesko strpljenje i na izborima zakonskim putem smjenili ukrainskog predsjednika, a ne pucem uz dijeljenje zapadnjaka pucistima kolaca.Zasto nisu bili strateski strpljivi?

PL
plotto
14:57 23.05.2015.

Odjednom pušu neki drugi vjetrovi.Sad kad je Ukrajina bankrotirala,odjednom vise nije poželjna za ispunjenje raznih obećanja.Bila je dobra dok je bila moneta za potkusurivanje.Nedavno su donijeli zakon o moratoriju na vanjski dug.Ne znam što su Ukrajinci misllii,ali su se jako prevarili.Do Majdana nisu imali puno,ali odsad će imati još puno manje.Nisu valjda mislili da će ih financirati khazarski lopovi,koji su ih došli oplindrat do gola.Kad bi EU dignula vize,u prvom valu bi par milijuna Ukrajinaca došlo u EU.

KO
koko31
13:55 23.05.2015.

probudit će se ukrajinci iz evropskog sna i naći se u većim govnima nego prije ko i mi u hrvatskoj