Ideja o uvođenju jedinstvenog europskog pravnog oblika poduzeća, poznata kao “EU Inc.”, iz faze apstraktnih prijedloga dobiva konkretnu političku agendu. Prema najnovijim najavama iz Bruxellesa, šefica Komisije Ursula von der Leyen želi da Europska unija već do 2028. napravi iskorak prema jedinstvenijem poslovnom prostoru, uz jasnu poruku: “jedna Europa – jedno tržište”. U središtu prijedloga je radikalno pojednostavljenje osnivanja tvrtki. Novi model omogućio bi da se poduzeće osnuje u roku od 48 sati, potpuno digitalno, bez javnog bilježnika i bez minimalnog temeljnog kapitala. Trošak bi, prema sadašnjim projekcijama, bio simboličan – oko 100 eura. Time bi se Europa pokušala približiti modelima kakvi već postoje u Sjedinjenim Državama, gdje je administrativni okvir za pokretanje poslovanja znatno fleksibilniji.
Plan je da “EU Inc.” funkcionira kao takozvani 28. pravni režim, paralelan postojećim nacionalnim zakonodavstvima. Tvrtke bi mogle birati hoće li poslovati prema domaćim pravilima ili koristiti jedinstveni europski okvir koji bi vrijedio u svim državama članicama – od osnivanja do potencijalne likvidacije ili insolventnosti. Za investitore bi to značilo znatno manju pravnu fragmentaciju i lakše donošenje odluka, jer se više ne bi morali prilagođavati različitim nacionalnim modelima. Ova inicijativa izravno je odgovor na sve vidljiviji jaz između Europe i Sjedinjenih Država u području poduzetništva i rizičnog kapitala. Prema podacima Europske komisije, investitori rizičnog kapitala u prosjeku ulažu oko tri puta više u SAD nego u Europu, dok samo oko osam posto najbrže rastućih globalnih kompanija danas ima sjedište u Europskoj uniji, nasuprot približno 60 posto u SAD-u.
Bruxelles stoga pokušava ukloniti jednu od ključnih prepreka, regulatornu složenost koja usporava rast i odvraća kapital. Politička podrška prijedlogu zasad je široka. O njemu bi čelnici država članica trebali raspravljati na summitu u Bruxellesu, a signali iz poslovne zajednice također su pozitivni. Industrijske i gospodarske udruge ističu da bi jedinstveni pravni okvir mogao imati snažan učinak na integraciju unutarnjeg tržišta i ubrzati razvoj europskih kompanija. Istodobno se naglašava potreba da zakonodavni proces bude brz i pragmatičan, bez dodatnog administrativnog opterećenja koje bi moglo obesmisliti samu ideju. Ipak, nisu svi prijedlog dočekali raširenih ruku.
Dio država članica oprezan je zbog mogućeg zadiranja u nacionalne pravne sustave. Kako bi se ublažile te zabrinutosti, Komisija predlaže da ključna područja, poput poreznog i radnog prava, ostanu u nadležnosti nacionalnih zakonodavstava. Time se pokušava postići ravnoteža između integracije i očuvanja suvereniteta, iako upravo ta ograničenja mogu dugoročno utjecati na stvarni doseg reforme.
Povjerenik za pravosuđe Michael McGrath otvoreno upozorava da Europa nema puno vremena za oklijevanje. “Sada ili nikad”, poručio je, naglašavajući da birokratske prepreke već godinama potiču najambicioznije poduzetnike da poslovanje sele izvan Unije. Novi okvir, tvrdi, omogućio bi osnivačima da se usmjere na razvoj poslovanja, a ne na administraciju, te bi dodatno olakšao uvođenje programa dioničkih opcija za zaposlenike, što je ključan alat za privlačenje talenata u tehnološkom sektoru.
Ako prijedlog dobije političku podršku i prođe zakonodavni proces bez većih zastoja, “EU Inc.” mogao bi postati jedna od najkonkretnijih institucionalnih promjena europskog gospodarstva u ovom desetljeću. No kao i kod mnogih inicijativa na razini Unije, uspjeh će ovisiti o tome hoće li države članice biti spremne prihvatiti stvarnu, a ne samo deklarativnu integraciju jedinstvenog tržišta.