Talijanska premijerka Giorgia Meloni u četvrtak će pokušati iznova profilirati svoj mandat, nakon što su rast cijena energije i njezina bliskost s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom pridonijeli teškom porazu na referendumu prošloga mjeseca.
„Rat je stvorio neizvjesnost, a među građanima zabrinutima zbog rasta cijena goriva zavladao je osjećaj straha”, izjavio je Paolo Barelli, šef zastupnika desnog centra iz stranke Forza Italia i član vladajuće koalicije, nakon izbornog poraza.
U obraćanju parlamentu Meloni će pokušati politički restart, preusmjeravajući svoj program prema energetskoj sigurnosti te se pritom nastojeći distancirati od Trumpa. Njezin zapaženi posjet zemljama Zaljeva prošloga vikenda bio je prvi signal da energetska sigurnost postaje središnja os njezine političke strategije, jasno definirane kao pitanje nacionalnog interesa.
Očekuje se da će u govoru, uz teme bliske njezinu biračkom tijelu poput sigurnosti i migracija, dodatno razraditi već uvedene mjere, uključujući smanjenje trošarina na gorivo, s ciljem ublažavanja udara rastućih troškova energije na kućanstva i gospodarstvo. Najava dolazi nakon što je Banka Italije u petak objavila izvješće kojim je snizila prognoze gospodarskog rasta zbog „iznimno visoke neizvjesnosti”.
Naglasak na energetici otvorit će i pitanje odnosa Italije s Bruxellesom. Vlada Giorgije Meloni zalaže se za fleksibilnija fiskalna pravila Europske unije, krizu pritom predstavljajući kao opravdanje za ublažavanje proračunskih ograničenja povezanih s energetskom sigurnošću.
Zamjenik premijera Matteo Salvini u srijedu je izjavio kako je to „prioritet” vlade, usporedivši europska pravila o dugu s „luđačkom košuljom”. Istodobno, iz europskih institucija stižu signali otvorenosti: francuski povjerenik Stéphane Séjourné poručio je da Unija ne isključuje veću fleksibilnost u svjetlu aktualne krize.
Melonina promjena pozicioniranja zahvaća i vanjsku politiku, gdje je nakon referenduma zaoštrila ton prema Trumpu. U intervjuu za državnu televiziju RAI prošloga tjedna premijerka je istaknula kako u napetim transatlantskim odnosima „nema mnogo koristi”, ali da joj je prioritet „obrana nacionalnih interesa”. Dodala je: „Kada se ne slažemo, to i kažemo, a ovoga puta se ne slažemo.”
Njezin ured dodatno je u utorak učvrstio tu poruku, naglasivši usklađenost s europskim partnerima u potrebi da se „očuva civilna infrastruktura”, nakon ponovljenih Trumpovih prijetnji gađanjem iranskih elektrana i mostova. Krajem ožujka Italija je odbila dopustiti slijetanje američke bombarderske misije u bazu na Siciliji na putu prema Bliskom istoku, premda je Meloni naglasila da taj potez ne predstavlja sukob s Washingtonom.
Ipak, određena razina napetosti s Washingtonom možda ne bi bila naodmet. Melonini saveznici njezin nekada izrazito srdačan odnos s Trumpom sada vide kao politički teret, pripisujući mu dio odgovornosti za referendumski poraz.
„Dok nije izbio rat s Iranom, bili smo u prednosti, a potom je uslijedio dramatičan pad”, izjavio je jedan zastupnik vladajuće koalicije za Politico, povezujući poraz s ratom na Bliskom istoku. „Svidjelo se to nekome ili ne, u kolektivnoj percepciji desnica je bila poistovjećena s Donaldom Trumpom”, dodao je.
Nicola Lupo, profesor javnog prava na sveučilištu LUISS, ocijenio je kako referendum i ankete pokazuju da bliskost s Trumpom nosi političku cijenu, ističući da je diljem Europe postalo „toksično, čak i na desnici, biti percipiran kao netko blizak Trumpu”.
Vlada je isključila mogućnost prijevremenih izbora u okolnostima globalne nestabilnosti i energetskih šokova. Ipak, politička budućnost Giorgije Meloni i dalje će uvelike ovisiti o razvoju međunarodne krize, i percepciji njezine bliskosti s njezinim akterima, jednako kao i o sposobnosti očuvanja koalicijskog jedinstva te o predloženim izmjenama izbornog zakona koje bi pobjedničkoj stranci osigurale stabilniju parlamentarnu većinu.