Hrvatska je najveći napredak u smanjenju onečišćujućih tvari u zraku ostvarila kod sumporova dioksida, pokazalo je najnovije izvješće koje je objavilo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Hrvatska je gotovo prepolovila emisije ključnih onečišćujućih tvari od 1990. godine. Emisije sumporova dioksida iznosile su 4,6 kilotona, što je smanjenje od 92 posto u odnosu na 2005. i 97 posto u odnosu na 1990. – Ovakav rezultat posljedica je smanjenja sadržaja sumpora u gorivima, prelaska na prirodni plin i ugradnje sustava za odsumporavanje u energetskim postrojenjima – ističu u Ministarstvu. Emisije dušikovih oksida iznosile su 43,2 kilotone, što je 43 posto manje nego 2005. godine, no cestovni promet ostaje najveći pojedinačni izvor tih emisija.
– Unatoč dosadašnjem napretku, ostvarenje obveze smanjenja od 57 posto od 2030. i nadalje predstavlja izazov. Rizik proizlazi iz sporije elektrifikacije voznog parka, rasta broja vozila i prijeđenih kilometara te relativno velikog udjela starijih dizelskih vozila – napominju. Kod nemetanskih hlapivih organskih spojeva emisije su iznosile 44,9 kilotona, upola manje nego 2005. godine, emisije amonijaka su za 38 posto manje, a lebdećih čestica PM2,5 za 44 posto.
– Glavni izvor ostaje izgaranje drvne biomase u kućanstvima, a dodatno i cestovni promet te građevinske aktivnosti. Emisije čestica snažno ovise o klimatskim uvjetima, hladnije zime povećavaju potrošnju ogrjevnog drva i emisije. Obveza smanjenja od 55 posto od 2030. godine nadalje predstavlja ozbiljan izazov ako se ne ubrza zamjena starih peći i prijelaz na čišće sustave grijanja – navodi se u izvješću i zaključuje kako je Hrvatska usklađena s obvezama smanjenja emisija za razdoblje od 2020. do 2029. No, stroži ciljevi koji stupaju na snagu od 2030. godine donose nove izazove. Najveći rizik predstavljaju poljoprivreda, kućna ložišta na kruta goriva te cestovni promet.