Odbijanje Vlade da raspiše referendum o izmjeni izbornog sustava nije obeshrabrio ekipu okupljenu oko udruge U ime obitelji. Na panel-diskusiji o političkom sustavu u okviru konferencije “Hrvatska kakvu trebamo” u organizaciji Večernjeg lista predsjednica te udruge Željka Markić najavila je nove referendumske inicijative, a sudeći po najavama ministra uprave Lovre Kuščevića, za prikupljanje potpisa za te inicijative, umjesto dosadašnja dva tjedna, imat će dulji rok. Koliki, ministar nije precizirao.
Analiziraju europsku praksu
– Na novom Zakonu o referendumu ne radi Ministarstvo, nego stručna skupina. Radna verzija već je gotova, sada traje usuglašavanje i u sljedećih nekoliko dana zakon bi trebao biti pušten u javno savjetovanje. Svakako ćemo produljiti rok za prikupljanje potpisa i formulirati obrasce da se ne bi ponavljale nepravilnosti kakvih je bilo na stotine, tisuće, desetke tisuća, s lažnim potpisima, potpisima male djece i umrlih itd. – rekao je ministar.
Najavio je i da će se u novom zakonu smanjiti broj potpisa za neke vrste referenduma pa precizirao da se to odnosi na referendume na lokalnoj razini, dok se za nacionalnu razinu, kaže, još analizira europska praksa. Kuščević je time odgovorio na prozivke Željke Markić da vladajući s jedne strane pozivaju građane da se više uključe u osmišljavanje politika, a s druge strane ih se na sve načine nastoji obespraviti. Markić je, međutim, i dalje skeptična prema ministrovim najavama.
– Postoji velika odlučnost jako velikog broja ljudi koji su sudjelovali u ovim građanskim inicijativama da se nastavi dalje i sigurno će se nastaviti jer oni ne vide drugu mogućnost nego da se osobno, svojim angažmanom, stvari u Hrvatskoj mijenjaju, jer ne vide da oni koji bi ih trebali predstavljati to rade na odgovarajući način. Bit će još inicijativa, a hoće li biti referenduma, najviše ovisi o Ministarstvu uprave – kazala je Markić.
Dodala je da “ima puno rezervi prema najavama da će se građanima osigurati da više doprinose u izravnom odlučivanju.
– Ali, vidjet ćemo, možda je gospodin Kuščević nešto naučio iz raspleta ove situacije i pada rejtinga HDZ-a – dodala je Markić. Kazala je i da se građani osjećaju obespravljenima zbog korupcije i nepotizma koji generiraju političke elite, a vladajuće je prozvala da odbijanjem referenduma građanima šalju poruku da trebaju ostati doma.
Na slabašan utjecaj građana na političke procese upozorava i predsjednik Mosta Božo Petrov, koji je Kuščevića upitao zbog čega Vlada ne pristaje na Mostov prijedlog izmjena Izbornog zakona, kojima bi se, među ostalim, uvela tri preferencijalna glasa na parlamentarnim izborima, a izborne jedinice skrojile tako da jamče približnu “težinu” glasa svih birača.
Kuščević je, međutim, uzvratio da demokracija nije anarhija te ocijenio da inicijative za promjenu izbornog sustava idu prema zabrani demokratski izabranim predstavnicima u Saboru da donose političke odluke u ime onih koji su ih izabrali.
Što se tiče izbornih jedinica, za koje je Ustavni sud još prije deset godina upozorio da omogućuju veća odstupanja u “težini” glasa od ustavno dopuštenih, kaže da taj dio treba popraviti te da postoji šansa da će se to dogoditi već u ovom mandatu, no kada će se i kako to učiniti, nije precizirao.
Sramotna promjena kaputa
Dio panelista obrušio se na političku stabilnost kao najvišu vrijednost političkog sustava upozoravajući na poplavu prebjega u ovom sazivu Sabora.
– Političarima više nitko ne vjeruje. Mijenjaju kapute preko noći, jedna je stranka s jednog mandata na sramotan način narasla na 12. Stranke koje su potpisale da neće koalirati s HDZ-om i čiji su predsjednici 50 puta zaredom rekli da neće koalirati s HDZ-om na kraju su koalirale – kazao je Branimir Bunjac iz Živog zida, koji za HDZ i SDP kaže da su “dva brata”.
I Davorko Vidović (SDP) suglasan je da u Hrvatskoj postoji problem elita koje, kaže, nisu odgovorne ni kompetentne. Smatra da političke stranke generiraju poslušništvo te zaključuje kako u takvoj situaciji treba razmisliti o sustavu koji bi osigurao veću reprezentativnost birača, ali i sačuvao stranke. Zato smatra da bi trebalo razmisliti o ponovnom uvođenju mješovitog izbornog sustava. Na primjedbe da se HDZ i SDP međusobno podržavaju, uzvratio je da bi SDP podržao svakoga u prijedlozima koji bi vodili prema boljitku države i društva.
Da je politička stabilnost izrazito važna, uvjeren je politolog Pero Maldini, koji upozorava da bi se spuštanjem izbornog praga koji traže nove inicijative otvorio još veći prostor za političku trgovinu s obzirom na to da bi s većim brojem stranaka u Saboru bilo još složenije formirati vladu.
Kuščević ne želi potpise umrlih i iseljenih, a s druge strane ga ne smeta da se u popisima birača nalaze tisuće takvih. Zato nije dovoljno skupiti 10% potpisa, nego 20% ili više. Kuščević je od sebe napravio najantipatičniju figuru na političkoj sceni Hrvatske.