Kolumna

Drugi mandat Možemo budi nadu da su reforme moguće

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Drugi mandat Možemo budi nadu da su reforme moguće
20.05.2025.
u 10:44
Izbori u Zagrebu imaju puno šire značenje od neposredne odluke o tome tko će upravljati gradom

Lokalni izbori prije svega su od važnosti za stanovnike svakog pojedinog grada i općine. Na njima oni ponajprije odlučuju o kvaliteti života u svom neposrednom okruženju i prioritetnim problemima koje lokalne vlasti trebaju riješiti u idućem periodu kako bi ta kvaliteta života bila veća. No nemoguće je u analizi lokalnih izbora izbjeći i perspektivu nacionalne politike, ali i perspektivu širih političkih trendova i obrazaca, kao i mogućih konzekvenci. Iz te perspektive čini nam se značajnom prije svega utrka u Gradu Zagrebu.

Značaj te utrke sagledavamo iz perspektive sposobnosti reformski orijentiranih političkih aktera da zadrže vlasti dulje od jednog mandata. Vlast Tomislava Tomaševića i Možemo u Zagrebu nesporno spada u reformski orijentiranu vlast. Reformski orijentiranu vlast definiramo prvenstveno kao onu vlast koja je spremna ući u političke rizike kako bi promijenila način donošenja odluka tako da ono bude transparentnije i više utemeljene na racionalnim argumentima i efikasnijim javnim politikama, a ne ponajviše na pogodovanju interesima pojedinih interesnih skupina, lobija ili skupinama birača koji u zamjenu za pojedine socijalne povlastice osiguravaju vlastima političku podršku (klijentelistički odnos).

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.



Komentari 9

Avatar Bolsonaro
Bolsonaro
12:02 20.05.2025.

Hahahahahaha. Hahahahahahahahahahahaha.

VA
VanjaPlank
11:53 20.05.2025.

Možemo budi nadu da će povlašteni i dalje biti povlašteni a sirotinja i dalje sirotinja

EJ
ejStef
13:27 20.05.2025.

Mislio sam da je članak komedija, no očito čovjek misli ozbiljno... Jedino što ovi izbori pokazuju jest da je u Zagrebu važnija ideologija od rezultata, jer su rezultati Možemo ispod nule. Pokazuje strukturu stanovništva u Zagrebu, da je to centar bivših struktura, njihovih nasljednika, centar aktivizma, birokracije, koja je prožeta neokomunizmom.