Sukob u Iranu, uz snažne zračne udare američkih snaga, otvorio je i niz važnih pitanja na pomorskom frontu – od potapanja ratnih brodova do moguće blokade ključnih svjetskih trgovačkih ruta. Jedan od najupečatljivijih događaja jest potapanje iranske fregate IRIS Dena, jednog od ključnih brodova iranske mornarice. Brod je torpedom potopila američka nuklearna podmornica USS Charlotte, što je prvi takav slučaj još od Drugog svjetskog rata. Riječ je ujedno o rijetkom primjeru potapanja ratnog broda podmornicom u suvremenim sukobima, piše Jutarnji list.
Napad je izazvao kontroverze jer se Dena u trenutku udara nalazila daleko od iranskih teritorijalnih voda, u blizini Šri Lanke, gdje je sudjelovala u međunarodnoj vojnoj vježbi. Upravo ta činjenica otvorila je rasprave o legitimnosti napada, slično kao i u slučaju potapanja argentinske krstarice ARA General Belgrano tijekom Falklandskog rata 1982. godine.
Stručnjaci ističu da, prema međunarodnom pravu, ratni brodovi predstavljaju legitimne vojne ciljeve i mogu biti napadnuti i izvan neposredne zone sukoba, pod uvjetom da se ne nalaze u teritorijalnim vodama neutralne države. U tom smislu, napad na Denau formalno se smatra dopuštenim, iako politički i sigurnosno ostaje vrlo osjetljiv.
Dodatne polemike izazvala je činjenica da američka podmornica nije sudjelovala u spašavanju preživjelih. Iako međunarodno pravo nalaže pomoć brodolomcima, u praksi se podmornice često izuzimaju od te obveze zbog vlastite ranjivosti. Pretpostavlja se da je američka strana ipak proslijedila informacije o lokaciji nesreće, što je omogućilo brzu reakciju lokalnih snaga.
Dok je iranska mornarica pretrpjela velike gubitke, Teheran se sve više okreće asimetričnim metodama ratovanja. Među njima je i miniranje Hormuškog tjesnaca – jedne od najvažnijih svjetskih energetskih ruta. Iako je zasad postavljen relativno mali broj mina, potencijalne posljedice mogle bi biti globalne, s obzirom na to da tim pravcem prolazi značajan dio svjetske nafte i plina.
Mine i napadi na tankere već su izazvali poremećaje na tržištu energenata, uz skok cijena nafte i rekordno oslobađanje strateških zaliha. Istodobno, izvještaji govore o napadima na trgovačke brodove, uključujući korištenje brzih plovila i improviziranih eksplozivnih sredstava.
S obzirom na gubitak većeg dijela konvencionalne flote, Iran će se u nastavku sukoba vjerojatno oslanjati na takve taktike – brze, nepredvidive i ekonomski destabilizirajuće. Cilj nije samo vojni učinak, već i pritisak na globalna tržišta i javno mnijenje Zapada kroz produljenje sukoba.
Po cemu je brod kljucni?