Dok je svjetska javnost posljednjih tjedana zaokupljena Svjetskim prvenstvom u nogometu, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa u sjeni provodi jednu od najopsežnijih i najintenzivnijih akcija protiv ilegalnih migranata u novijoj američkoj povijesti. Dok sportske vijesti pune naslovnice, američke imigracijske službe svakodnevno privode tisuće ljudi u sklopu kampanje koja predstavlja novu fazu Trumpove politike masovnih deportacija.
Trumpova administracija dodatno je pojačala obračun s ilegalnim useljenicima, a američke imigracijske službe provele su gotovo 10.000 uhićenja u samo pet dana krajem lipnja, odnosno gotovo 2.000 dnevno. Takav tempo predstavlja dosad najveći intenzitet uhićenja otkako je pokrenuta nova strategija obračuna s ilegalnim migracijama.
Prema pisanju američkih medija, administracija je pritom promijenila način djelovanja. Umjesto spektakularnih racija koje su privlačile veliku pozornost javnosti i televizijskih kamera, sada se provode brojne manje akcije diljem SAD-a. Upravo zato one prolaze gotovo nezapaženo u javnosti, ali imaju daleko snažniji učinak na svakodnevni život milijuna migranata koji žive u neizvjesnosti.
Iako Ministarstvo domovinske sigurnosti tvrdi da su glavna meta osobe koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju ili imaju kriminalnu prošlost, brojna svjedočanstva pokazuju da su među uhićenima i ljudi koji su uredno dolazili na zakazane sastanke s imigracijskim službama, odlazili na posao, vozili djecu u školu, sudjelovali u vjerskim obredima ili jednostavno obavljali svakodnevne aktivnosti. Takve akcije dodatno su pojačale osjećaj straha među migrantskim zajednicama.
Prema informacijama američkih medija, Bijela kuća postavila je vrlo ambiciozan cilj od približno 2.000 uhićenja dnevno. Većina zaposlenika imigracijskih službi angažirana je sedam dana u tjednu, dok je velik dio operativnih kapaciteta usmjeren isključivo na pronalazak, pritvaranje i deportaciju osoba koje nemaju reguliran boravišni status.
Ovakva eskalacija nije slučajna. Trump je još tijekom predsjedničke kampanje najavio da će upravo pitanje ilegalnih migracija biti jedno od ključnih obilježja njegova drugog mandata. Kontrola južne granice, deportacije i jačanje ovlasti saveznih službi postali su simbol njegove politike "Amerika na prvom mjestu", kojom želi pokazati da država ponovno preuzima kontrolu nad svojim granicama. Za njegove pristaše riječ je o ispunjavanju predizbornih obećanja i vraćanju povjerenja u pravni sustav, dok protivnici upozoravaju da se sigurnosni argument sve češće koristi kao opravdanje za mjere koje pogađaju i osobe koje ne predstavljaju nikakvu prijetnju.
Administracija se pritom oslanja na povećani proračun za provedbu imigracijske politike, zapošljavanje novih agenata te sudske odluke koje su dodatno proširile predsjedničke ovlasti u području nadzora granica i deportacijskih postupaka. Time je stvoren pravni i operativni okvir za provođenje dosad najopsežnije kampanje prisilnog udaljavanja ilegalnih migranata iz zemlje.
Ministarstvo domovinske sigurnosti poručuje kako je njihova politika nedvosmislena,svatko tko ilegalno uđe u SAD-u bit će pronađen, uhićen i deportiran. Međutim, organizacije za zaštitu ljudskih prava, odvjetnici i brojne udruge upozoravaju da se praksa sve više udaljava od početne tvrdnje da su meta isključivo kriminalci. Među pritvorenima nalaze se osobe bez kaznenih prijava, ljudi koji godinama žive u SAD-u, plaćaju poreze, podižu obitelji i uredno se odazivaju pozivima imigracijskih vlasti.
Broj osoba smještenih u imigracijskim pritvorskim centrima premašio je 63.000, što dovoljno govori o razmjerima aktualne operacije. Istodobno sve su glasnija upozorenja da su pritvorski kapaciteti prenapučeni, a humanitarni uvjeti u pojedinim centrima sve lošiji. Organizacije koje prate stanje ljudskih prava upozoravaju na nedostatak medicinske skrbi, dugotrajno zadržavanje i sve veći pritisak na pritvorski sustav.
Posebno zabrinjava činjenica da se u mnogim migrantskim zajednicama stvara atmosfera trajnog straha. Ljudi izbjegavaju odlazak liječniku, prijavljivanje kaznenih djela policiji, pa čak i slanje djece u školu ili odlazak u crkvu jer se boje da bi svaka svakodnevna aktivnost mogla završiti uhićenjem. Takva klima nepovjerenja, upozoravaju stručnjaci, dugoročno može narušiti odnose između lokalnih zajednica i državnih institucija.
Svjedočanstva odvjetnika i aktivista iz saveznih država poput Teksasa, Floride i Utaha potvrđuju da su među uhićenima osobe koje godinama žive u SAD, uredno rade, plaćaju poreze i poštuju imigracijske procedure. Zbog toga kritičari smatraju da se uspješnost politike sve više mjeri brojem uhićenja i deportacija, dok se manje pozornosti posvećuje procjeni predstavlja li pojedina osoba stvarnu sigurnosnu prijetnju.
Trumpova administracija, međutim, ostaje pri stavu da je riječ o nužnom koraku za uspostavu reda na granicama i zaštitu nacionalne sigurnosti. Upravo će rezultati ove kampanje, ali i reakcije američke javnosti, sudova i međunarodnih organizacija, pokazati koliko će daleko predsjednik biti spreman ići u ostvarivanju jednog od svojih najvažnijih političkih obećanja provođenja najveće deportacijske operacije u povijesti Sjedinjenih Američkih Država.
Bravo Donald, tak se to dela