Dogovor pučana u Zagrebu: preglasavanje, kolektivna obrana i Europa u dvije brzine?

Neformalna klauzura najviših dužnosnika iz redova Europske pučke stranke (EPP) u Zagrebu bila je trenutak u kojemu europski pučani otvaraju vrata buduće rasprave o boljem funkcioniranju Europske unije kroz tri novosti: veće korištenje glasanja kvalificiranom većinom umjesto jednoglasnosti u Vijeću EU, veća prilika pojačane suradnje onih država članica EU-a koje žele iskoračiti u neke nove oblike suradnje u koje druge države članice ne žele i ne moraju, te na kraju veća solidarnost u slučaju vojne agresije protiv bilo koje od država članica Unije. Te tri stvari, i Zagreb kao mjesto i trenutak početka rada na tim stvarima, spomenuo je predsjednik EPP-a Manfred Weber na press konferenciji s premijerom Andrejom Plenkovićem po završetku dvodnevnog “retreata” u hotelu Westin.

Ideja prelaska s jednoglasnog odlučivanja, u kojemu svaka država članica ima pravo veta, na češće odlučivanje kvalfiiciranom većinom (poznatijom kao QMV) već se dugo spominje, ali nikako da se provede jer joj se načelno protive mnoge države članice, a među njima i Hrvatska. Stoga je znakovita Weberova najava da će, nakon EPP-ova liderskog retreata u Zagrebu, ta ideja dobiti na snazi, kao što je znakovito da premijer Plenković u svom obraćanju na press konferenciji nije ponovio da je Hrvatska protiv toga ili da to smatra neprovedivim u stvarnosti. Druga Weberova teza, o potrebi pojačane suradnje, znači da bi države članice EU-a koje žele ići u dublje oblike integracije mogle to činiti same, bez nekih drugih koje ne žele u to ići, ali koje ne bi mogle ni kočiti ove koje hoće. Baš ovih dana njemački ministar financija rekao je da je sada vrijeme za “Europu u dvije brzine” i najavio pojačanu suradnju šest država članica (Njemačke, Francuske, Španjolske, Italije, Nizozemske i Poljske) kao šest vodećih gospodarstava koje predvode rad na jačanju konkurentnosti Europe. 

Treća Weberova tvrdnja, o praktičnoj pripremi za vojnu solidarnost u slučaju agresije na neku članicu Unije, proizlazi iz članka 42 (7) Lisabonskog ugovora, koji je sličan NATO-ovu članku 5. o kolektivnoj obrani, ali malo tko ga doživljava tako ozbiljno kao NATO-ov članak, što europski pučani nakon Zagreba očito žele promijeniti. 

- Ishod naših razgovora u Zagrebu je takav da ćemo sada raditi na boljoj primjeni Lisabonskog ugovora - rekao je Weber, koji je vrlo pohvalnim riječima govorio o Zagrebu, HDZ-u i Andreju Plenkoviću kao domaćinima neformalnog sastanka EPP-ovih premijera, čelnica vodećih EU-institucija i drugih šefova stranaka iz demokršćanske obitelji.

- Dali smo doprinos i raspravi o jačanju EU na globalnoj razini. Ovako ubrzano mijenjajući svijet, tektonske promjene u transatlanskim odnosima, niz ratova, niz agresija, niz sukoba, migracijske prijetnje, terorizam, zahtijevaju od EU što brže i snažnije pozicioniranje u odlučivanju. Stav je Hrvatske da moramo učiniti napore da taj zajednički stav bude što više stav 27, a ako to nije 27, što se nažalost događa proteklih godina, onda da bar bude 26, a ne baš puno ispod toga, i da proces donošenja odluka bude brži nego što je danas - rekao je premijer Andrej Plenković nakon Weberova izlaganja. Taj dio o 26 umjesto 27 odnosi se na činjenicu da, primjerice, zaključci Europskog vijeća i Vijeća EU-a o proširenju ili o Ukrajini posljednjih godina često ne mogu biti u formi zaključaka svih 27 država članica, nego u formi izjave uime 26 država članica, jer im se protivi Mađarska. 

EPP je politička obitelj koja od 27 šefova država i vlada što sjede u Europskom vijeću ima njih čak 13, u Komisiji ima 14 europskih povjerenika i predsjednicu Ursulu von der Leyen, a u Europskom parlamentu većinu zastupnika i predsjednicu Robertu Metsolu. Na naše pitanje želi li Plenković i dalje (kao što je zastupao takvu ideju u ljeto 2024.) da pučani dobiju i mjesto predsjednika Europskog vijeća, gdje prvi dvoipogodišnji mandat obavlja portugalski socijalist Antonio Costa, Plenković je rekao da ta tema nije dotaknuta na skupu u Zagrebu. No, znakovito je da je podsjetio na strogo tumačenje da Costin mandat traje 2,5 godine, a ne 5 godina, koliko su na toj dužnosti, s praktički automatskim produljenjem nakon prvog 2,5-godišnjeg mandata, ostajali svi Costini prethodnici. Ostaje dojam da je Plenković i dalje sklon tome da pučani za godinu dana pokušaju uzeti socijalistima i treću najvažniju dužnost na čelu EU-institucija. “Ne tako davno, EPP je imao sve tri funkcije”, rekao je Plenković.

- Socijalisti imaju samo 4 premijera u Europskom vijeću. Moram zamoliti socijaliste da pogledaju što se događa i riješavaju probleme, jer moramo dati odgovore na današnju realnost - poručio je Weber. 

Hrvatski premijer i šef HDZ-a najzadovoljniji je time što je na EPP-ovu Retreatu usvojen strateški dokument o važnosti demografije i potrebi da se tim pitanjem bave svi i na europskoj i na nacionalnim razinama. 

- Bez demografske revitalizacije nema konkurentnosti. Bez održivog stanovanja nema jačanja maldih obitelji. Bez neovisne energetske politike možda nema ni europske ekonomije. S te tri točke dali smo važan doprinos današnjoj raspravi - rekao je Plenković.