Ove godine obilježavate 30 godina STRABAG-a u Hrvatskoj. Kada se osvrnete unatrag, koje biste trenutke i projekte istaknuli kao prekretnice u razvoju kompanije?
Trideset godina STRABAG-a u Hrvatskoj doista je važan jubilej i prilika da se osvrnemo na put koji smo prošli. Kada smo sredinom devedesetih ušli na hrvatsko tržište, ono je bilo iznimno dinamično, ulagalo se u obnovu cesta i gradnju novih autocesta. Upravo tada osnovali smo društvo u Zagrebu i počeli graditi poziciju na nacionalnom tržištu. Timu STRABAG-a Hrvatska sam se priključio 12 godina kasnije, a ova velika obljetnica me često ovih dana podsjeti i na mojih 20 godina u tvrtki.
Jedan od velikih iskoraka bio je projekt autoceste Zagreb – Macelj, ujedno i prvi veliki javno-privatni partnerski model u Hrvatskoj. Taj projekt pokazao je da STRABAG može istodobno upravljati financiranjem, gradnjom i održavanjem složenih infrastrukturnih sustava, što nam je donijelo reputaciju pouzdanog partnera za najzahtjevnije investicije.
Globalna financijska kriza 2008. bila je izazovno razdoblje, ali i vrijeme kada smo strateškim akvizicijama dodatno ojačali. Preuzimanjem Pomgrad Inženjeringa iz Splita proširili smo kompetencije na pomorske i hidrotehničke radove, dok smo pripajanjem PZC-a Split, a nešto kasnije i tvrtke Cestar Slavonski Brod, konsolidirali cestarsku djelatnost u Slavoniji i Dalmaciji. Time smo postali prisutni u svim segmentima graditeljstva – od cesta i mostova, preko luka i aerodroma, pa sve do visokogradnje i izgradnje željezničkih pruga.
U idućem desetljeću istaknuli su se projekti poput modernizacije Zračne luke Dubrovnik, radova u luci Gaženica, ali i zahtjevnih cestovnih dionica. Posebno bih naglasio niz tehnički zahtjevnih projekata, poput mosta na Cetini, koji pokazuju našu inženjersku snagu, te radove na objektima (podvožnjaci i nadvožnjaci) na dionici druge trase pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac. Osim velikih nacionalnih investicija, ponosni smo i na projekte koji imaju izravan utjecaj na svakodnevni život građana – od brojnih škola i vrtića pa sve do projekata aglomeracija Rijeka, Bokanjac – Zadar i Kaštela, koji su radikalno poboljšali uvjete života lokalnih zajednica.
Kada pogledamo unatrag, jasno se vide naše ključne prekretnice: početak i rast u devedesetima, A2 Zagreb – Macelj kao „škola“ velikih koncesijskih projekata, akvizicije koje su donijele regionalnu stručnost, nova znanja i snagu, aerodromi i luke kao dokaz visokih standarda, Omiš kao inženjerski pothvat i željeznice kao strateški smjer budućnosti. Kroz sve ove godine vodimo se načelom mislimo globalno, djelujemo lokalno. To znači da primjenjujemo najbolje svjetske standarde i tehnologije, a istovremeno ih nadopunjujemo lokalnim znanjem i iskustvom. Na taj način stvaramo projekte koji su učinkoviti, održivi i usklađeni s potrebama i očekivanjima zajednica u kojima gradimo.
Sve te etape su nas definirale kao pouzdanog partnera za velike i strateške infrastrukturne investicije u Hrvatskoj.
Građevinski sektor u Hrvatskoj prošao je kroz velike promjene od 1990-ih do danas. Što biste istaknuli kao najveće promjene i kako su one oblikovale kompaniju?
U posljednjih trideset godina građevinski sektor u Hrvatskoj promijenio se iz temelja. Devedesetih je fokus bio na obnovi i hitnoj izgradnji cestovne infrastrukture, dok je ulaskom u 2000-e počela era velikih autocestovnih projekata koji su povezivali zemlju i stvarali osnovu za gospodarski razvoj. To je bilo razdoblje kada su investicije bile usmjerene na brzinu i obujam gradnje.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju promijenio se i okvir poslovanja. Uvođenje europskih standarda u projektiranje, sigurnost i održivost podiglo je ljestvicu kvalitete, a dostupnost EU fondova otvorilo je prostor za modernizaciju željeznica, luka, energetskih sustava i drugih strateških projekata. Time je sektor postao znatno kompleksniji, jer su kriteriji za kvalitetu, transparentnost i kontrolu troškova postali puno stroži.
Velike promjene donijela je i globalna financijska kriza, koja je pokazala koliko je važna otpornost i diverzifikacija poslovanja. U tom smo razdoblju morali prilagoditi način upravljanja rizicima, povećati učinkovitost i proširiti svoje kompetencije na nove tipove projekata, od hidrotehnike i pomorskih radova do željeznica i energetike. Pojedine velike hrvatske tvrtke koje su bile kvalitetne u izgradnji infrastrukturnih projekata su na žalost bankrotirale, čime se otvorio prostor za nelojalne ponuđače iz Azije.
Posljednjih desetak godina u prvi plan sve više dolaze inovacije, digitalizacija i održivost. Od izvođača se očekuje da ne bude samo graditelj, nego i partner u optimizaciji životnog vijeka projekata, da razmišlja o energetskoj učinkovitosti, otpornosti na klimatske promjene i dugoročnom održavanju.
Često se taj dio kvalificira kao uzaludan ili nepotreban trošak, međutim, mi smo uvjereni da je to ispravan i jedini put. To je STRABAG oblikovalo kao kompaniju koja kontinuirano ulaže u tehnologiju, znanje i svoje zaposlenike kako bi mogla odgovoriti na nove zahtjeve tržišta.
Drugim riječima, od devedesetih do danas prošli smo put od brzog „volumena“ gradnje prema složenim, održivim i digitalno vođenim projektima. A upravo ta transformacija omogućila je STRABAG-u da nakon 30 godina bude među predvodnicima hrvatskog građevinarstva.
Hrvatska ulazi u razdoblje novih investicijskih ciklusa, posebno u području infrastrukture i energetike. Koja je uloga STRABAG-a u realizaciji tih strateških projekata?
Hrvatska u idućim godinama ulazi u jedno od najdinamičnijih razdoblja ulaganja u povijesti. Samo u željezničku i prometnu infrastrukturu planirano je više od 6 milijardi eura, dok će kroz Kohezijski fond EU-a za razdoblje 2021. - 2027. Hrvatskoj biti dostupno oko 8 milijardi eura. Osim toga, Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NRRP) 2022. - 2026. donosi gotovo 10 milijardi eura investicija u zelenu tranziciju, digitalizaciju i jačanje otpornosti gospodarstva.
U takvom okruženju uloga STRABAG-a je višestruka. Kao jedna od vodećih građevinskih kompanija u Hrvatskoj, imamo iskustvo i kapacitete biti pouzdan partner u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata koji se financiraju iz tih izvora. Naša je snaga u tome što možemo preuzeti cjelokupni ciklus, od pripreme i projektiranja, preko izvođenja i logistike, pa sve do održavanja i upravljanja.
Posebno ističem željezničke projekte, jer će upravo oni biti u fokusu narednih godina. To su projekti koji zahtijevaju visoku tehničku stručnost, precizno upravljanje rizicima i strogo poštivanje EU standarda, a STRABAG već sada sudjeluje u obnovi istarske pruge. Uz to, očekujemo i snažan zamah u energetskim ulaganjima, uključujući integraciju obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost te razvoj infrastrukture za alternativna goriva i električni prijevoz.
Naš doprinos vidimo ne samo u gradnji, nego i u tome da javnim i privatnim investitorima pomognemo maksimalno iskoristiti sredstva iz spomenutih programa. To znači kvalitetno planiranje, optimizaciju životnog vijeka projekta i implementaciju održivih tehnologija, kako bi se investicije pretočile u dugoročno vrijednu i sigurnu infrastrukturu.
STRABAG je spreman biti jedan od ključnih nositelja tog novog investicijskog ciklusa, od željeznica i cesta, preko energetike i luka, pa sve do zelenih i digitalnih rješenja koja Hrvatsku čine konkurentnijom i otpornijom.
Koliko su inovacije, digitalizacija i održive tehnologije presudni u današnjem građevinarstvu? Možete li navesti primjere projekata u kojima ste ih već primijenili u Hrvatskoj?
Inovacije, digitalizacija i održive tehnologije danas su presudne za konkurentnost u građevinarstvu jer uvelike određuju kvalitetu, sigurnost, rokove i troškove tijekom cijelog životnog ciklusa projekta. Na razini Grupe postavili smo jasan strateški cilj u tom području, što usmjerava naše odluke o investicijama, nabavi, tehnologiji i načinu organizacije gradilišta. Drugim riječima, više ne govorimo o dodatnoj vrijednosti, nego o osnovnom preduvjetu uspješnog poslovanja.
Digitalizacija je postala naš svakodnevni alat. Ključnu ulogu ima BIM (Building Information Modeling) - metoda kojom stvaramo integrirani 3D model građevine u koji se ugrađuju podaci o materijalima, troškovima, rokovima i održavanju. Naša metoda BIM 5D® omogućuje planiranje, troškovno i vremensko modeliranje te vođenje izvedbe, a nadopunjujemo ju 3D navođenjem strojeva i primjenom dronova za brzu i preciznu geometriju. BIM 5D® integrira informacije o vremenu i troškovima izravno u model te tako stvara holistički pristup digitalnom upravljanju projektima, od planiranja preko izvršenja rada. Prednost je što potencijalne rizike rješavamo u digitalnom modelu prije nego što se uopće pojave na gradilištu, čime štedimo vrijeme i resurse.
U Hrvatskoj ove tehnologije koristimo na nizu projekata. Na primjer, na projektu stadiona u Kranjčevićevoj u Zagrebu primjenjujemo BIM i LEAN metodologiju za optimalno vođenje gradnje, dok na projektu u Sisku - Caprag digitalna rješenja koristimo za modeliranje, kontrolu troškova i terminskih planova. Osim toga, BIM i dronove redovito koristimo i u pripremi natječajne dokumentacije, što nam omogućuje da već u fazi prijave ponudimo rješenja koja su tehnički i financijski optimizirana.
Konačno, održive tehnologije u praksi znače da u projekte sve češće ugrađujemo rješenja s manjim ugljičnim otiskom, koristimo reciklirane materijale i optimiziramo potrošnju energije i vode na gradilištima. Time ne samo da odgovaramo na tržišne zahtjeve, nego aktivno doprinosimo ciljevima zelene tranzicije i izgradnji infrastrukture koja je otporna i dugoročno održiva.
Koji su projekti koje biste istaknuli kao najzanimljivije i strateški najbitnije i možete li nam reći nešto više o njima?
Trenutno provodimo niz projekata koji pokazuju širinu našeg angažmana, od velikih infrastrukturnih zahvata i komunalnih sustava do obrazovnih i sportskih objekata u lokalnim zajednicama.
U Zagrebu izdvojio bih tri važna projekta: izgradnju stadiona u Kranjčevićevoj, jednog od simbola sportskog života glavnog grada, koji je izravno vezan uz slijedeći projekt izgradnje Dinamovog stadiona u Maksimiru; projekt bazena u Španskom, koji će značajno unaprijediti sportsku i rekreativnu infrastrukturu za građane na zapadu Zagreba; rekonstrukciju Sarajevske ulice s novom tramvajskom prugom, koja će podići kvalitetu javnog prijevoza i mobilnosti te povezanosti sa projektom HAC na dionici A11 konačnim spojem preko ranžirnog kolodvora sa novim ulazom u Zagreb. Ovi projekti pokazuju naš doprinos ne samo u velikim infrastrukturnim ulaganjima, već i u razvoju urbane kvalitete života.
U Dalmaciji smo trenutno angažirani na nekoliko ključnih projekata. U Splitu radimo na projektu Južnog sliva, strateški važnom za odvodnju i zaštitu grada od poplava te na projektima pročistača otpadnih voda Divulje i pročistača pitke vode Jadro. Svi ti projekti dio su šireg programa poboljšanja komunalno-vodne infrastrukture u splitskoj regiji. Također, značajni su radovi na prometnici Mravince - TTTS, koji predstavljaju nastavak obilaznice od Omiša do Trogira i jedan su od najvažnijih prometnih projekata u regiji.
Posebno bih naglasio projekt širokopojasnog interneta koji je ključan za digitalnu transformaciju Hrvatske. Njegova realizacija omogućit će bržu i kvalitetniju povezanost, što ima neposredan utjecaj na razvoj gospodarstva i kvalitetu života građana.
Ponosni smo i na naš doprinos obnovi potresom pogođenih područja, gdje radimo na obnovi Petrinje i Siska. Ti projekti imaju poseban značaj jer vraćaju funkcionalnost i nadu lokalnim zajednicama, a nama kao kompaniji pružaju osjećaj da gradimo više od infrastrukture - gradimo novi početak za ljude.
Kada je riječ o javnom sektoru, istaknuo bih i izgradnju Osnovne škole u Stobreču, Osnovne škole u Cavtatu te Dječjeg vrtića na Kili u Splitu, što jasno pokazuje da naš rad ima izravan i dugoročan utjecaj na lokalne zajednice.
Uz to, vrlo smo aktivni i u privatnom sektoru, realizirajući projekte stambeno-poslovnih kompleksa, urbanih vila i proizvodnih hala. Time potvrđujemo da jednako uspješno možemo odgovarati na zahtjeve velikih infrastrukturnih investicija, ali i na specifične potrebe privatnih investitora.
U javnosti se sve više govori o manjku stručne radne snage u građevini. Kako STRABAG pristupa tom problemu i kako razvijate buduće generacije inženjera i radnika?
Manjak stručne radne snage jedan je od najvećih izazova našeg sektora, a naš odgovor je - ulaganje u ljude. Sa sveučilištima i strukovnim školama surađujemo kroz prakse, studentske projekte, stipendije i mentorske sheme, dok u obrtničkim zanimanjima provodimo model učenja kroz rad gdje mladi od prvog dana rade na stvarnim zadacima uz instruktore i prolaze certificiranje. Time im omogućujemo bržu integraciju i raniji početak samostalnog rada.
Zadržavanje ljudi gradimo kroz sigurnost i jasne karijerne putanje, od radnika prema poslovođi i voditelju gradilišta ili od pripravnika do projektnog voditelja, uz stabilne projekte, transparentno nagrađivanje, atraktivne plaće, dobru logistiku i ulaganje u zdravlje i sigurnost.
Velik naglasak stavljamo i na uključivanje žena u građevinu te povratak u struku onih koji su je privremeno napustili. Naš cilj je mladima, ali i svima koji žele karijeru u graditeljstvu, osigurati znanje, podršku i jednake prilike za razvoj.
Sve se češće govori o „utrci prema dnu“, gdje nelojalna konkurencija pokušava dobiti poslove nerealno niskim cijenama. Kako vi gledate na taj problem i kakve posljedice ostavlja na sektor?
U posljednje vrijeme svjedočimo sve češćoj pojavi da se na tržištu javljaju ponuditelji s ponudama koje su nerealno niske, često ispod realnih troškova. Takva praksa obično proizlazi iz subvencija, poreznih rasterećenja ili izostanka obveze poštivanja socijalnih, radno-pravnih i ekoloških standarda koji vrijede u Europskoj uniji. Posljedice su ozbiljne: domaće tvrtke gube poslove i reference, smanjuje se motivacija mladih za obrazovanje i karijeru u građevinarstvu, a posljedično slabije posluju i lokalni dobavljači i podizvođači. Umjesto da se novac kroz plaće, poreze i ulaganja vraća u hrvatsko gospodarstvo, on odlazi izvan zemlje, što dugoročno slabi domaću industriju.
Vrijednost domaćih projekata najbolje pokazuju brojke: infrastrukturni projekt vrijedan 100 milijuna eura povećava BDP za čak 228 milijuna eura i otvara više od 2.200 radnih mjesta u cijelom gospodarstvu. Bez uvoza učinak bi bio još snažniji – gotovo 268 milijuna eura i 2.600 radnih mjesta. Kada takvi projekti odu u ruke ponuditelja koji ne zapošljavaju lokalne resurse i ne stvaraju dodanu vrijednost u Hrvatskoj, gubitak je višestruk – ne samo za građevinske tvrtke, nego za cijelu ekonomiju.
Na kraju ostaje ključno pitanje: što zapravo znači ekonomski najpovoljnija ponuda? Je li to ona koja je na papiru najjeftinija, ili ona koja donosi dugoročnu vrijednost – kvalitetu, sigurnost, zapošljavanje domaćih stručnjaka i jačanje gospodarstva? Smatramo da održiva gradnja ne smije biti „utrka prema dnu“, nego ravnopravno tržišno natjecanje i partnerstvo koje donosi korist cijeloj zajednici.
Kako ocjenjujete sustav javne nabave u Hrvatskoj? Koje biste promjene smatrali nužnima da bi se osigurala kvaliteta, sigurnost i dugoročna održivost projekata?
Sustav javne nabave u Hrvatskoj danas je stabilan i u velikoj mjeri digitaliziran, no još uvijek previše naglašava najnižu cijenu, dok se premalo vrednuju kvaliteta, sigurnost i dugoročna vrijednost projekata. To povećava rizike kašnjenja i dodatnih troškova.
Ključno je osigurati fer tržišno natjecanje i jednaka pravila za sve. U tom kontekstu pozdravljamo odluku Hrvatskih cesta o primjeni presude Suda EU kojom se ograničava sudjelovanje tvrtki iz trećih zemalja koje nisu potpisnice GPA Sporazuma o javnoj nabavi. Time se pokazuje da dostupni pravni mehanizmi mogu zaštititi europske izvođače od damping cijena i državnih subvencija.
Sljedeći korak su temeljite izmjene Zakona o javnoj nabavi koje će osigurati dosljednu primjenu tih mehanizama, očuvanje radnih mjesta i znanja u Hrvatskoj te jačanje konkurentnosti domaćeg sektora. Uz to, kriteriji zelene i društveno odgovorne nabave moraju postati stvarni i mjerljivi – primjerice, udio recikliranih materijala, smanjenje emisija i buke, lokalni učinci. Kada se kriteriji vrijednosti i održivosti dosljedno primjenjuju, investitori dobivaju pouzdane projekte, a zajednice infrastrukturu koja traje desetljećima.
Kada pogledate unaprijed, što će biti glavni trendovi u idućih deset godina? Koje su najveće prilike za STRABAG u Hrvatskoj?
U idućih deset godina očekujemo nekoliko ključnih trendova u građevinarstvu. Prvo, digitalizacija i primjena inovativnih tehnologija, poput BIM modeliranja, 3D ispisa i naprednih alata za praćenje projekata, postat će standard. Drugo, održivost će biti nezaobilazna: energetska učinkovitost, korištenje recikliranih materijala i smanjenje emisija postat će prioritet u svim projektima. Treće, infrastruktura će se i dalje intenzivno razvijati, posebno cestovna, željeznička i energetska, uz snažnu potrebu za modernizacijom i nadogradnjom postojećih sustava.
Za STRABAG to znači velike prilike. Naša snaga u upravljanju kompleksnim projektima, primjeni inovacija i održivih rješenja te razvoj stručnih timova omogućava nam da predvodimo realizaciju strateških projekata u Hrvatskoj. Pritom vidimo potencijal ne samo u velikim infrastrukturnim projektima, nego i u energetskoj tranziciji, obnovljivim izvorima i pametnim gradovima, gdje znanje, iskustvo i kvalitetna izvedba donose dugoročnu vrijednost investitorima i zajednicama.