Ravnatelj HDA:

'Arhivi se ne zatvaraju, štoviše bit će još dostupniji nego po Mostu'

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
25.11.2017.
u 08:08
Da je 22. prosinca ostao kao datum do kojeg je gradivo potpuno dostupno, to bi značilo da se odričemo sedam mjeseci stvaranja RH
Pogledaj originalni članak

Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva, odbacuje kritike da se novim Zakonom o arhivima oni, zapravo, zatvaraju. Kritičari, naime, sugeriraju da će arhivi bivše jugoslavenske tajne službe – Udbe javnosti sada biti nedostupniji. Najglasniji su u kritici zastupnici Mosta, koji su uz pomoć tadašnjega bivšeg HDZ-ovca Zlatka Hasanbegovića skrojili prvi Zakon o arhivima.

Vlada je donijela novi Zakon o arhivima za koji zastupnici Mosta, ali i Zlatko Hasanbegović tvrde da se arhivi njime, zapravo, zatvaraju i da zakon predstavlja tri koraka unazad u odnosu na Mostov zakon o arhivima?

Arhivi se nipošto ne zatvaraju. Ne znam gdje se to može pročitati. Dapače, novije arhivsko gradivo dostupnije je jer više nema starog roka od 30 godina od nastanka dokumenta kao što je to bilo u Mostovu zakonu. Prijedlog novog zakona omogućuje dostupnost i onih podataka o kršenju ljudskih prava i sloboda koji su nastali, odnosno zapisani i nakon 22. prosinca 1990., a odnose se na navedeno razdoblje ili možda potječu iz dokumentacije tijela i osoba koji nisu navedeni u zadnjim izmjenama zakona. S druge strane, kriteriji dostupnosti koje donosi prijedlog novog zakona bolje su usklađeni s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka i Opće uredbe o zaštiti podataka što je važno jer u arhivskom gradivu ima dosta osobnih podataka i običnih građana koji nemaju veze s djelovanjem bivšeg režima.

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva

Zašto je novim zakonom skraćen period do kojeg je potpuno dostupno javno arhivsko gradivo, odnosno dostupno je ono nastalo do 30. svibnja 1990. godine, dok je prethodni zakon predviđao ono do 22. prosinca te godine?

Dostupnost gradiva do 30. svibnja vrlo je logična. Tog datuma konstituiran je prvi demokratski višestranački sabor. Taj dan se, ako se sjećate, nekada obilježavao kao Dan državnosti. Upravo ta činjenica svjedoči da je to prijelomni datum u početku stvaranja suverene, samostalne i moderne Hrvatske. Potpuno je razumljivo da se prema gradivu nakon tog datuma treba drukčije odnositi. Pa kad bismo to pomaknuli na 22. prosinca, dakle pomaknuli za nepunih sedam mjeseci, netko bi se mogao upitati – odričemo li se tih sedam mjeseci. U tom slučaju to bi moglo potaknuti i neka druga pitanja. Tim činom samo dajemo dignitet vremenu od 30. svibnja do 22. prosinca.

Koja druga pitanja?

Konstituiranjem novoga višestranačkog sabora delegitimirana je dotadašnja komunistička garnitura. Izabran je novi predsjednik Sabora, nova Vlada i novi premijer. Nova politička vlast donosila je odluke iz raznih resora, unutarnjih i vanjskih poslova, pitanja obrane jer je bilo evidentno da je velikosrpska agresija pred vratima. To su, složit ćete se, odluke koje još uvijek, baš kao i svaka država, moramo štititi.

Što kažete na kritike da se ovim zakonom štite osobe koje su surađivale s Udbom?

Kritike da se novim zakonom štite osobe koje su surađivale s Udbom potpuno su smiješne. Članak 19., stavak 2. kaže: Osobni podaci osobe koja je do 31. prosinca 1990. obnašala javne dužnosti te bila pripadnik ili suradnik službe sigurnosti tako da je sudjelovala u kršenju ili ograničavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda trećih osoba, dostupni su bez ograničenja iz stavka 1. ovog članka. Sapienti sat!

Kritičari kažu da suradnici Udbe i osobe koje su surađivale s Udbom nisu isto?

Suradnici Udbe i osobe koje su surađivale s Udbom semantički se čine jednim te istim. Ali slažem se, sadržajno nisu isto. Osobe koje su surađivale ne moraju nužno biti i one koje su denuncirale ili poduzimale radnje protivne ljudskim pravima. Neki su bili primorani na razne razgovore i slično. Za razliku od njih suradnici su oni koji su denuncirali, svojim postupcima uništavali čovjeka, obitelj, i djelovali rušeći ljudska prava. To sadržajno nije isto. Ali ovo je prijedlog zakona pa se to još uvijek može dodati.

Po čemu je, po vama, ovaj zakon bolji od prethodnog?

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 46/17) koji je stupio na snagu u svibnju ove godine redefinirao je uvjete dostupnosti arhivskog gradiva te uklonio brojne manjkavosti u tom segmentu u odnosu na zakon iz 1997., no tek će se novim zakonom cjelovito urediti sva bitna pitanja (ne samo dostupnost), a koja se u odnosu na zakon iz 1997. trebaju urediti. Ovaj Zakon zaokruženo i cjelovito uređuje ukupan sustav zaštite, obrade i korištenja dokumentarnog i arhivskog gradiva, sustav stvaratelja i vlasnika, sustav arhivâ RH, njihove nadležnosti i djelatnosti kao i javne arhivske službe u cjelini.

Ništa s podacima koji su izašli iz arhiva po Mostovu zakonu

Što će biti s arhivskom građom koja je uzeta iz arhiva, prema Mostovu zakonu, i koja sadrži osobne podatke koji će se novim zakonom moći zaštititi?

Mislite na podatke koje su istraživači do sada uzeli, odnosno kopirali gradivo?

Tu se neće ništa promijeniti.

Ako je riječ o osobama iz članka 19., stavka 2., ti su podaci i dalje dostupni i mogu se koristiti bez ograničenja. Ako je riječ o “običnim ljudima” koji nisu bili ni u kakvoj vezi s javnim djelovanjem u režimu i kršenjem ljudskih prava, propisi su i do sada štitili privatnost takvih osoba sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka.     

Pogledajte i galeriju o tome što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 48

MO
mobitel20
08:22 25.11.2017.

Ne zanima nas "da bude dostupnije", nego nas zanima da bude POTPUNO dostupno ! Tako treba biti, a sve ostalo su smicalice, izvlacenja na "osobne podatke" su besmislena ako se zeli istina ! Kaze jos "oni koji su sudjelovali u krsenju ljudskih prava "...a tko ce to odredjivati "tko je krsio ljudska prava"!? Kako cemo to znati ako nisu svi dokumenti dostupni ! Ovaj prijedlog je civilizacijski poraz i pobjeda neokomunisticke struje koja vlada pravosudjem,posebno DORHom, medijima, gospodarstvom i mnogim drustvenim fakultetima.Plenkovic i Nina Obuljen su zastitnici suradnika UDBAe, nakon ovoga oko toga nema spora...Pa ce im jos dodatno putem Zakona o medijima u ruke isporuciti nove kune poreznih obveznika kao i kvazi samoupravljanje koje ce uvijek iznjedriti Lekovice, Sever, Imbexe, Tome, Lukic-Pupovce, Djikice, Tomice, Pavicice, Jasmine, Mijice i Pavelice iz NL...

BR
Brandfackel2
08:47 25.11.2017.

Nemoguće je bilo u onom sistemu postati "vojni lekar" ako nisi bio na udbaškoj strani. Sada dolazimo u situciju da udbaška dojenčad raznim zakonskim smicalicama sakrivaju sramotu vlastitih roditelja. Smjenjivaju Hasanbegovića i imenuju proleterku Obuljen... HDZ je nažalost katastrofalno kontaminirana partija, ustvari samo jedan od ogranaka KPJ u kojem uistinu postoji masa ljudi koji mise suverenistički, ali udbaši im kroje vodstvo od samog nastanka. Koliko bilo beziizgledno, treba glasati samo za suverenističke opcije poput Esih, Hasan, Glasnović. Sve ostalo je propast.

Avatar Pacijent doktora Bože
Pacijent doktora Bože
08:18 25.11.2017.

I što kažete, u tim arhivima će biti sve o Plenkovićevom tati, Božinovićevom tati, a i o samom drugu Božinoviću kao takvom? Onom Božinoviću koji je radio kao vojni referent JNA pod lijepom kapom s lijepom crvenom zvijezdom, a danas hapsi one koji ističu obilježja iz Domovinskog rata, dok istovremeno čuva četničke antifašističke spomenike.