Na svakih stotinu lani prodanih nekretnina u Istarskoj županiji stranci su kupili njih 42, u Primorsko-goranskoj županiji 30, Zadarskoj 29, Šibensko-kninskoj 21, Ličko-senjskoj 23, Splitsko-dalmatinskoj 19 i Dubrovačko-neretvanskoj 15 nekretnina.
U svim se tim županijama udio stranaca među kupcima znatno povećao u odnosu na pretpandemijsko razdoblje, što je zacijelo utjecalo i na cijene stanova, apartmana i kuća koji se prodaju.
Analiza HNB-a
Hrvatska narodna banka u svojoj analizi tržišta nekretnina u 2021. godini navodi da je lani prodano 9 posto više stambenih nekretnina nego 2019. godine, a kako je 2019. godine prodano oko 41 tisuća stanova i kuća, iz tog proizlazi da je lani novog vlasnika dobilo oko 45 tisuća stanova i kuća.
Njih 4,5 tisuća kupili su stranci, koji se uglavnom fokusiraju na kuće i apartmane uz more. U tom je području i cijena nekretnina rasla brže nego u ostatku zemlje te su u godini dana stambene nekretnine poskupjele oko 11 posto. Na osnovu kupoprodajnih ugovora dostavljenih Poreznoj upravi analitičari središnje banke uočavaju da je razina cijena stambenih nekretnina premašila svojedobni vrhunac iz 2008. godine za 12%.
Prema dostupnim podacima, cijene nekretnina nastavile su rasti i u ovoj godini svugdje u Europi, no iz Amerike stižu upozorenja da bi se tamošnje pregrijano tržište među prvima moglo urušiti. Amerika je već krenula u podizanje kamatnih stopa, prvi kvartal toj je zemlji donio negativne stope rasta iako se vjeruje da joj rat u Ukrajini donosi manje problema nego Europi.
Atraktivnost ulaganja u nekretnine porasla je smanjenjem kamatnih stopa, te bi očekivani rast kamatnih stopa i u Europi mogao smanjiti interes za tim oblikom investicija. Broj kupoprodajnih transakcija porastao je lani na cijelom teritoriju Hrvatske, ali posebno je bio izražen na Jadranu pa se svaka treća lani prodana nekretnina nalazila na tom području.
Problem je i što se manje gradi pa je lani dovršeno nešto manje od 12 tisuća novih stambenih objekata, od toga oko 3 tisuće u Zagrebu. Istodobno, ukupni troškovi gradnje samo su u prošloj godini porasli 10%. Ove se godine rast cijena građevinskog materijala dodatno ubrzao.
Otpornost i brz oporavak turizma u 2021. godini odrazio se i na porast potražnje za hotelima. U 2021. ukupni promet komercijalnim nekretninama na tržištu porastao je 40% u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši iznos od oko 700 milijuna eura, navodi HNB. Uočen je daljnji rast potražnje za hotelima i maloprodajnim prostorima, koji u ukupnom obujmu transakcija čine više od dvije trećine.
Aktivnost na tržištu bila je najveća na Jadranu s oko 40% ukupnog obujma, dok je Zagreb sudjelovao s oko 25% ukupnog obujma transakcija. Uredski su se prostori manje kupovali, no zato su se znatno više prodavali logistički prostori i skladišta.
U središnjoj banci procjenjuju da će posljedica povećane internetske kupnje biti daljnje preusmjeravanje potražnje s maloprodajnih prostora na industrijske i logističke centre, a potonje će dodatno poticati i prilagodba u načinima poslovanja prema regionalnim tržištima i osiguranju većih zaliha. Osim toga, rad na daljinu i veća potražnja za sigurnijim zgradama mogu pomaknuti potražnju prema visokokvalitetnim uredskim prostorima izvan gradskih središta.
Državne subvencije
S druge strane, u vezi s porastom cijena sirovina i materijala, rastući troškovi gradnje i nedostatak kvalificirane radne snage mogli bi odgoditi razvoj projekata na strani ponude i rezultirati dodatnim pritiscima na rast cijena najma, a time i na povećanje operativnih troškova poduzeća. Proširi li se ratni sukob izvan granica Ukrajine, moglo bi doći do usporavanja investicija i odljeva kapitala u sigurnije zemlje na zapadu.
Svaka druga prodana nekretnina kupuje se gotovinom, a potražnja za kreditima potaknuta je i državnim subvencijama, koje su od natječaja do natječaja sve traženije. Tako je na nedavni natječaj pristiglo gotovo 6 tisuća zahtjeva, najviše do sada, a u pet dosadašnjih godina subvencije je dobilo više od 22 tisuće kupaca stanova ili kuća.