Kako bi dodatno unaprijedio digitalnu sigurnost i omogućio brži pristup provjerenim informacijama, Centar za sigurniji internet u suradnji s A1 Hrvatska i tvrtkom Holonet predstavio je chatbot #BOB – AI asistenta. Osmišljen je za pružanje savjeta o sigurnosti na internetu.
Jednostavan i jasan
Naime, #BoljiOnline Bot temeljen je na LLaMA modelu umjetne inteligencije, a njegova ključna prednost je dostupnost i anonimnost – korisnici mogu dobiti odgovore na svoja pitanja bez straha od osude ili stigmatizacije. Sadržaj na temelju kojeg #BOB pruža odgovore sastavili su stručnjaci iz Centra za sigurniji internet, osiguravajući time relevantnost i pouzdanost informacija. Namijenjen je djeci, roditeljima i stručnjacima, a dostupan je na web-stranicama #BoljiOnline i www.csi.hr.
Chatbot #BOB osmišljen je tako da na brz, jednostavan i jasan način pruži smjernice kako postupiti u situacijama kao što su elektroničko nasilje, krađa identiteta ili prijetnje na internetu. – On je naučio kompletan materijal Centra za sigurniji internet, dakle sve znanstvene radove, istraživanja, sve što Centar prikuplja i radi gotovo 18 godina. Sav taj materijal i informacije #BOB pruža korisnicima, odnosno uči iz njega – govori nam Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.
– Izuzetno je važno da se možemo na takav način osloniti na tehnologiju i da nam ona služi kako bismo umanjili vrijeme čekanja i bili dostupniji korisnicima, posebice u prvim koracima, kada se dijete želi povjeriti, ali je u strahu i ne zna što treba učiniti, preplavljeno je emocijama. U takvim je situacijama itekako dobro da može postaviti anonimno pitanje i dobiti naputak kome se dalje javiti i na koji način – nadovezuje se on. Chatbot #BOB dostupan je 24 sata pa je i takva pomoć djeci pri ruci u bilo kojem trenutku dana i noći.
Stručnjaci sve više ističu potrebu za modernim tehnološkim alatima, ali i kontinuiranom edukacijom djece, roditelja i nastavnika o digitalnim prijetnjama i načinima zaštite u online okruženju. Potvrđuju to i brojke. Naime, na besplatnu i anonimnu liniju za pomoć Centra za sigurniji internet lani su stigla 993 upita, što je čak 110 posto više u usporedbi s godinom prije.
– Zapravo su to realne brojke i ukazuju na sve razvijeniju svijest među djecom i roditeljima, ali i na našu sve veću vidljivost i prepoznatljivost. Djeca postaju svjesnija da je sve više problema u virtualnom svijetu i da se trebaju obratiti za pomoć. U usporedbi s drugim zemljama slične veličine u Europskoj uniji, brojke u Hrvatskoj nisu ništa veće. Dakle, nije riječ o eksploziji nasilja, iako ono jest u porastu iz godine u godinu, posebice kada je riječ o seksualnom iskorištavanju djece – navodi Ramljak.
No i dalje je, kaže, potrebno više edukacije, i to počevši još od predškolske dobi. – U školama, ali i vrtićima trebalo bi s djecom učiti o problematici sigurnosti na internetu. Neophodna je i uloga države, odnosno suradnja nas i resornih ministarstava, što je ključno u detekciji kaznenih djela i njihovu procesuiranju. Svakako je nužna jača i kvalitetnija suradnja Centra za sigurniji internet i policije kako bi se mogao obraditi veći broj prijava kaznenih djela počinjenih na internetu na štetu djece, ali i brže – ističe naš sugovornik.
Opasni izazovi
Djeca su na internetu najčešće žrtve vršnjačkog nasilja, ali zabrinjava i statistika vezana za seksualno zlostavljanje. Primjerice, evidentirano je 460 kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju tijekom 2023. godine u našoj zemlji. – Tu treba napomenuti i kako je američki centar za nestalu i zlostavljanu djecu iste te godine evidentirao gotovo 15.000 prijava kaznenih djela na štetu djece u Hrvatskoj, a najviše za seksualno zlostavljanje djece. Postavlja se, dakle, pitanje što je s tom razlikom – dodaje Ramljak.
Golemu štetu čine različiti izazovi na društvenim mrežama. Veliki broj prijava stigao je zbog najnovijeg i opasnog "Superman Challengea". – Djeca su lomila ruke, zadobivala teške tjelesne ozljede, to je velik, viralan problem. Kad jedan izazov krene negdje na internetu, pa bilo to i u Južnoafričkoj Republici, već je za nekoliko sati kod nas. Ključna je tu uloga roditelja koji trebaju raditi sa svojom djecom kako bi ona razvila kritičniji pogled prema društvenim mrežama i općenito sadržajima na internetu. Trebaju pratiti kakve mreže koriste, kakav sadržaj gledaju. Djeca nemaju kritičko mišljenje i ono što vide na društvenim mrežama smatraju relevantnim činjenicama. Odnos i vrijeme koje provodimo s djetetom kako bi učilo o ponašanju na digitalnim mrežama izuzetno su važni da bi nam djeca bila sigurna u virtualnom svijetu – zaključuje Tomislav Ramljak.